Nova fora iz (of)šora

03.07.2010. / 8:20

BEOGRAD, Pranje novca godišnje košta svjetsku ekonomiju oko dva odsto bruto društvenog proizvoda. U zemljama kakva je Srbija, pranje para, prema nezvaničnim procjenama ošteti državni budžet i do pet odsto BDP, odnosno oko 150 milijardi dinara.
Nadležni su, kako kažu, prepoznali da se u Srbiji novac pere najčešće putem pozajmica fizičkih lica, odnosno vlasnika ili osnivača firmi.
– Prema važećim propisima, pozajmica je dozvoljena, neograničena i neoporeziva – ističu u Upravi za spriječavanje pranja novca.
– Zbog toga se često javlja slučaj da bogati vlasnik uplaćuje pozajmicu za likvidnost svoje ne previše uspješne firme, a bez povećanja osnivačkog uloga. Time je stvorena mogućnost da vlasnik ulaže novac koji možda potiče od izvršenja nekog krivičnog dijela, ili na koji nije plaćen porez. Taj novac davalac pozajmice može da podigne sa računa firme u svakom momentu, bez ikakvih posljedica. Uprava je dala određene prijedloge da se ovakav vid finansiranja sopstvenog preduzeća ubuduće sankcioniše.
Često se dešava, kako naglašavaju u Upravi za spriječavanje pranja novca, i da se podizanje gotovine sa računa firme ili fizičkog lica obavlja uz prisustvo lica koje je stvarni vlasnik sredstava.
– U pitanju su, zapravo, slučajevi kada je fiktivni vlasnik firme lice problematičnog ponašanja i sumnjivog karaktera, na primjer – uživalac droga ili alkohola, a stvarni vlasnik to veoma vješto koristi i upravlja poslovanjem – otkrivaju u Upravi za spriječavanje pranja novca. – Tako, na primjer, stvarni vlasnik uplaćuje na račun firme sredstva po raznim osnovama, uključujući i promet robe i usluga. Ubrzo zatim, ova dva vlasnika se zajedno pojavljuju u banci, gdje fiktivni vlasnik podiže gotovinu i odmah je predaje stvarnom vlasniku. Bilo je primjera da je račun bio u blokadi 72 sata po nalogu Uprave, kada je među vlasnicima nastala panika, koristile su se i lažne mjenice za prinudnu naplatu, a bankarskim službenicima upućivane su i prijetnje.
Uobičajno je i da firme iz Srbije vrše plaćanja računa na ofšor destinacijama i to po osnovu marketinških usluga, prodaje ili iznajmljivanja poslovnog prostora, organizacije sajmova ili nastupa na stranom tržištu.
– Dešavaju se i prilivi sredstava sa ofšor destinacija po osnovu nasljedstva, prodaja udjela u zajedničkim firmama, prodaje imovine u inostranstvu, od dividendi – navode u Upravi za spriječavanje pranja novca. – U velikom broju ovih slučajeva riječ je o novcu koji je stečen nelegalno i za vrijeme sankcija iznošen iz Srbije, a sada se vraća u zemlju, navodno po zakonitom osnovu.

Fiktivna prodaja stanova
Ima slučajeva gdje građani, preko privatnih računa, obavljaju privrednu djelatnost, a što se, posebno, dešava u građevinarstvu.
– Kreator ovakvog sumnjivog posla okupi grupu svojih saradnika, koji se dogovore da ulažu sredstva u izgradnju stambenog objekta sa više stambenih jedinica – ističu u Upravi za spriječavanje pranja novca. – Sve transakcije, koje se odnose na izgradnju objekata i nabavku građevinskog materijala obavljaju se preko ličnih računa fizičkih lica, organizatora posla. Nakon završetka gradnje objekta, svi pojedinačni vlasnici stanova naprasno prodaju stanove, po pravilu za keš, koji predaju glavnom organizatoru, a njima eventualno pripada mala provizija za učešće u ovakvom poslu. Novosti