Nije mudro odgađati privatizaciju HT Eroneta

27.10.2008. / 22:16

MOSTAR, Bilo bi korisno i mudro ne čekati previše s privatizacijom “HT Eroneta” Mostar, s obzirom na to da je privatizacijom “Telekoma Srpske” došlo do značajne promjene na bh. telekom tržištu, rekao je u intervjuu Ivica Mudrinić generalni direktor “Hrvatskog telekoma” Zagreb, jednog od dioničara “HT Eroneta” i potencijalnog kupca ovog telekoma.

        Imate oko 39 odsto vlasništva u “HT Eronetu”. Koliko se do sada vaše prisustvo osjećalo u ovom telekomu, koliko ste ga podržavali?
MUDRINIĆ: Mi smo “HT Eronetu” omogućili pristup tehnologijama i dobavljačima u mjeri u kojoj je to bilo moguće, s obzirom na ograničenja koja nameće Zakon o javnim nabavkama. Osim toga, ne možemo se vladati kao da smo većinski vlasnik kad to nismo. Dali smo podršku koja je u okviru važećih ugovora između Vlade FBiH i “Hrvatskog telekoma” Zagreb.
        Kolike su to investicije bile?
MUDRINIĆ: Ne znam tačno koliko je KM ili eura u pitanju. Mislim da je najznačajnije što smo podržali tog operatera da se stabilizira i reintegrira u mobilno poslovanje.
        Zbog prava preče kupnje koje vam je dala Vlada FBiH, očekujete li skori tender za privatizaciju “HT Eroneta”?
MUDRINIĆ: To je pitanje za Vladu. Mi na to ne možemo uticati, poštujemo proceduru koju je Vlada odredila što se tiče platforme za privatizaciju. Što se nas tiče, što prije – to bolje. To je važno ne samo za nas, nego i za razvoj tržišta. Jedan od operatera je privatiziran, nije više ograničen Zakonom o javnoj nabavi. Dakle, ima mogućnost širenja onom brzinom sa koliko kapitala raspolaže i koliko tržišta može osvojiti. Drugi razlog je što se svijet mijenja. Svaka godina ili polugodište koje se izgubi u dinamici na telekom tržištu štetno je za ukupni razvoj. Imamo primjere brojnih drugih telekoma, drugih tržišta, gdje je razvoj bitno ubrzan nakon privatizacije telekoma.
        U raspravama o privatizaciji telekoma u FBiH često se navodi primjer “Hrvatskog telekoma” u koji njegov kupac “Dojče telekom”, navodno, nije uložio ni marku. Da li je to tačno?
MUDRINIĆ: Istina je da strateški partner nije ništa uložio, ali istina je da je “Hrvatski telekom” u hrvatsko tržište, u vlastitu infrastrukturu i usluge u proteklih 10 godina uložio gotovo dvije milijarde eura. Od ukupnih ulaganja na telekom tržištu u Hrvatskoj, na nas otpada od 85 do 90 posto.
        Koliko ste spremni uložiti u telekom sektor u BiH?
MUDRINIĆ: Onoliko koliko tržište bude zahtijevalo. To je pitanje razvoja usluga i mogućnosti koje će se pružati. Nema ograničenja. Smatram da će telekom tržište u BiH u narednih četiri-pet godina doživjeti temeljitu transformaciju. Niti Hrvatskoj ranije, niti BiH trenutačno nije primjeren evolucijski razvoj u ovom sektoru. Treba vidjeti koja će tržišta biti najnaprednija narednih godina i ciljati da se telekom sektor u BiH izjednači u tom periodu s njima. To je jedini način da se postigne konkurentno društvo i konkurentno gospodarstvo. To je isti obrazac koji smo primijenili u Hrvatskoj.
        Da li ni u BiH nećete uložiti marku investicija ako budete kupac?
MUDRINIĆ: Drugačija je situacija. HT je u Hrvatskoj stjecajem okolnosti imao ogromne keš rezerve. Trenutačno imamo 800 miliona dolara keša u našoj bilanci. Nama zapravo ne treba strateški investitor da bi unio novac jer ga imamo, ali je unio sve drugo. Dao nam je pristup najnaprednijim tehnologijama i sa 2,5 miliona mobilnih pretplatnika nabavljamo kao da imamo 140 miliona. U slučaju “HT Mostar”, ako budemo vlasnik, sve ovisi što će im trebati u datom trenutku i što će biti moguće na bh. tržištu napraviti.

“Razumijem poteškoće s kojima je suočena Vlada FBiH”
        Jeste li frustrirani što FBiH oklijeva s privatizacijom?
MUDRINIĆ: Možda možemo biti frustrirani, ali ja dobro razumijem poteškoće s kojima je suočena vlast u FBiH, koliko je teško predočiti ono što će doći, obrazložiti benefite koji proizlaze iz privatizacije. Nekad je javnosti teško “prodati” tu priču, ali istina je da su mudro postupile sve vlade koje su kapital zaleđen u kompanijama, gdje nije bio nužan, preselile u druge segmente koji su generirali rast GDP-a. Nezavisne novine