Neriješeno pitanje Prevlake „stopiralo“ važne projekte
25.06.2014. / 7:15
PODGORICA, Iščekivanje međunarodne arbitraže o poluostrvu Prevlaka, moglo bi da „prikoči“ razvojne projekte Crne Gore i Hrvatske, posebno kada je u pitanju istraživanje nafte i gasa u tom dijelu Jadrana.
Zagreb je već raspisao javni poziv za istraživanje tri bloka podmorja kod granice sa Crnom Gorom.
– Stvaranje uslova za istraživanje nafte i gasa predstavlja inicijalnu ideju za rješavanje ovog pitanja na obostranu korist, poručuju iz Ministarstva ekonomije.
Iako iz Vlade stižu vedre poruke, u opoziciji su sumnjičavi i uvjereni da podvodna nalazišta nafte i gasa ne poznaju državne granice i zbog toga pitanje eksploatacije ne mora da bude u vezi sa razgraničenjem dveju država.
Sada bi, po mnogima, jedini ispravan potez bio da Hrvati ponište već raspisani tender i raspišu novi sa Crnom Gorom, pa ukoliko Zagreb na to ne pristane, Podgorica bi trebalo da raspiše međunarodni tender.
– Ovaj potez Hrvatske može donijeti ogromnu štetu Crnoj Gori, poručuje Koča Pavlović, poslanik Demokratskog fronta, koji podsjeća da je prostor Prevlake odavno prepoznat kao sigurno nalazište. – Vlada Crne Gore pokušava da sakrije detalje o eksploataciji nafte i gasa iz podmorja oko Prevlake, kako bi zaštitila finansijske interese koje u tom poslu ima premijer Milo Đukanović.
Još prije dva mjeseca pokrenuli smo inicijativu kako bismo ukazali da je potreban konstruktivni pristup oko eksploatacije gasa i nafte ispred Prevlake. Uobičajeno je da se u sličnim situacijama napravi međudržavni dogovor o podjeli očekivane koristi i da na spornom području dvije države raspišu zajednički tender. Tome treba odmah pristupiti.
Pavlović podsjeća da je još 1978/79. godine američki naftni gigant „Ekson“ prepoznao Prevlaku kao jedino nalazište koje je ekonomično za eksploataciju. Slični su bili nalazi i ostalih istraživača „Ina-Jugopetrola“ i „Ramkoa“ prije desetak godina.
– Danas znamo da oko Prevlake leže zalihe od dvijesta milijardi kubnih metara gasa i nepoznate, ali izvjesne zalihe nafte! Crna Gora bi od eksploatacije mogla godišnje da prihoduje najmanje milijardu evra – tvrdi Pavlović.
Na drugom kraju države, kod Ulcinja, istraživaće se crnogorsko podmorje (13 blokova površine do tri hiljade kvadratnih kilometara).
Gotovo je sigurno da Crna Gora neće postati „mali Kuvajt“, jer njeni geološki potencijali nisu ni približno isti kao u toj dalekoj zemlji. Mala je vjerovatnoća da se u tom dijelu nalaze velika ležišta nafte i gasa, ali i ako ne bude tako, Crnogorci će imati koristi.
– Ništa do sada nije istraženo u tolikoj meri da bismo sa sigurnošću mogli da kažemo kolike se količine nafte i gasa tamo nalaze. Bilo je u prošlosti nekih istraživanja koja nisu dala odgovor na to pitanje, kaže za „Novosti“ Vladan Dubljević, pomoćnik ministra ekonomije. – Imamo nagovještaje da bi tamo mogle da se nađu izvjesne rezerve ugljovodonika.
Trenutno istražni prostor Crne Gore zauzima 21.500 kvadratnih kilometara. Od toga na kopnu 13.000, dok je ostatak pod morem. Od ukupno dvadeset bušotina koje su do sada postavljene, čak 16 je bilo instalirano između 1949. i 1966. godine, kada je poslove vodilo preduzeće „Nafta Crne Gore“.
Čekanje
Prevlaka ili rt Oštro, „kapija Boke“ dugo čeka razgraničenje. Poluostrvo je dugo 2,6 kilometara, široko između 150 i 500 metara, površine stotinu hektara. Prema crnogorskim izvorima, oduvjek je bila vojna baza i na Prevlaci su bili oni kojima pripada Boka.
Niko neće da gradi gasovod
– Crna Gora je malo područje čija je procijenjena potrošnja gasa do 2030. godine svega pola milijarde metara kubnih. Zbog toga niko neće da gradi gasovod kroz Crnu Goru, jer se ne isplati. Gasovod od Kaspijskog mora direktno prolazi kroz Albaniju i dalje podmorjem do Brindizija u Italiji, a mi bismo mogli da budemo „krak“ iako nismo na njegovom direktnom putu. Za to postoji jaka politička volja zemalja u regionu, ali odluka o tome ne leži u Crnoj Gori već na drugom mjestu – napominje Dubljević.
Istraživanje počelo prije 100 godina
Ideja o eksploataciji nafte zaživela je prije jednog vijeka, u vrijeme kralja Nikole Petrovića Njegoša.
– Odlukom Narodne skupštine, holandskom industrijalcu Hagu Kokerenu dodijeljena je koncesija za eksploataciju „petroleuma“ u regionu Skadarskog jezera. Obuhvatala je 500 hektara i data je na rok od 50 godina – kaže Vladan Dubljević. – Nažalost, zbog početka Prvog svjetskog rata, započeti radovi su prekinuti, da bi oni zaživjeli po njegovom završetku kada su braća Zuber započela prvu istražnu bušotinu u rejonu „Velikog blata“, koja nije imala uspjeha. Novosti
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
