Nekadašnji sarajevski gigant od 5.000 radnika broji posljednje dane (VIDEO)
11.03.2024. / 13:00
SARAJEVO – Iza predratnog građevinskog velikana „Hidrogradnja“ ostala su zdanja poput hidrocentrala u Jablanici i Višegradu, termoelektrane Kakanj te hiljade kilometara puteva, vijadukta, mostova i tunela.
Foto: Printscreen/Capital.ba
Već sedam godina „Hidrogradnja“ je u stečaju.
Na prodaju su danas nekretnine – zemljište i kamenolomi, a od prošlosti i respektabilne referentne liste radova ovo preduzeće više ne živi.
Nakon više neuspješnih licitacija, sadašnja cijena preduzeća nije značajno veća od radničkih potraživanja.
Renomiranih građevinskih kompanija, ni stranih ni domaćih, nema ni na vidiku.
Osim njenih radnika, izgleda da nikome neće nedostajati. A i njih je svakim danom sve manje.
Stečajni upravnik Zijad Fazlagić raspolaže sa značajnim prihodom od „Hidrogradnjinih“ kamenoloma koji, između ostalog, snabdijevaju i cementaru u Kaknju.
Ali, glavnu premiju za potencijalnog kupca „Hidrogradnje“ predstavlja zemljište na Ilidži na kome se nalazi uspješan pogon „SIGMA“.
„Hidrogradnja“ je utemeljena je 1947. godine.
Dva rata su njene radnike zatekla na bliskoistočnim gradilištima.
Iz Iraka potražuju dug za izgradnju nezavršene Bekhme brane započete još osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Taj projekat je „Hidrogradnja“ vodila zajedno sa svjetski poznatim kompanijama kao što su američki „Bechtel“ i turska „Enka“.
Problemi počinju 2003. godine kada uprava prestaje da uplaćuje doprinose radnicima.
Jedan od posljednjih značajnih poslova ovog građevinskog preduzeća bila je izgradnja vijadukta Briješće 2013. godine.
„Hidrogradnja“ je bila podizvođač kompanije iz Hrvatske sa kojom je Vlada Federacije te godine i raskinula ugovor. Nakon što im nije isplaćena jedna plata, radnici su započeli štrajk.
Nekadašnji predsjednik Sindikalne podružnice „Hidrogradnje“ Redžep Tufekčić kaže za CAPITAL da je organizovao štrajk na način da kompanija nije trpila.
„Ja sam obezbijedio sve radove na vijaduktu i u kamenolomima, a neraspoređeni radnici su štrajkovali“, rekao je on.
Tadašnji direktor Džemaludin Peljto i Nadzorni odbor su ih optužili da miniraju milionski vrijedan ugovor i zaprijetili otkazima onima koji se ne jave na posao nakon što je Opštinski sud proglasio štrajk nelegalnim.
Nekretnine
„Hidrogradnja“ posjeduje značajne nekretnine. Jedna od njih je oko 100 hektara zemljišta u vlasništvu „Hidrogradnja SIGMA“ sa Ilidže. Na tom prostoru je planirana izgradnja „Nove Ilidže“, ambicioznog stambeno-poslovnog projekta koji bi obezbijedio smještaj za 20 hiljada stanovnika.
Senaid Memić, bivši načelnik Ilidže nudio je 2015. godine rukovodstvu „Hidrogradnje“ otkup zemljišta u ime opštine. U regulacionom planu za „Novu Ilidžu“ kao investitor se navodi lokalna kompanija u vlasništvu investitora iz Kuvajta. Na prodaju je i zemljište na kome se nalazi nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine – praistorijsko naselje Butmir iz bronzanog doba. Mediji su 2018. godine pisali da je Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika suzila prostor arheološkog područja prahistorijskog naselja Butmir sa 65 na osam hektara, kako je ranije i zahtijevala opšina Ilidža.
Štrajkači su 45 dana dežurali ispred zgrade Vlade Federacije sve dok nisu postigli dogovor.
Tek nakon štrajka, Vlada je naložila „Cestama Federacije“, koje su bile nosilac projekta „Sarajevske obilaznice“, da „Hidrogradnji“ isplati dio novca za radove koji su izvedeni više od pet mjeseci ranije.
No, čini se da je za spašavanje kompanije već tada bilo prekasno.
U to vrijeme fantomska firma „Bosnaplod Export Import“ Sarajevo je ishodovala sudsku odluku kojom je blokirala račune „Hidrogradnje“ zbog naplate svojih potraživanja. Time je blokiran i račun sa kojeg je radnicima isplaćivana plata.
Opštinski sud u Sarajevu će samo dva mjeseca kasnije donijeti odluku o prestanku društva „Bosnaplod Export-Import“, ali ono nije obrisano iz registra sve do 2018. godine.
Na svom vrhuncu Hidrogradnja je zapošljavala čak 5.000 radnika.
U vrijeme otvaranja stečaja potraživanja za plate i doprinose je predalo oko 800 radnika.
Stečaj, kažu radnici, neopravdano dugo traje ističući da je od njegovog otvaranja do danas preminulo više od 130 bivših zaposlenika.
Kompanija pojedinim od njih duguje iznose i do 60 hiljada KM.
Stečajni upravnik Fazlagić je već bio u poznim godinama kada je 2016. godine otvoren stečaj nad „Hidrogradnjom“.
Njega je 2021. godine Ministarstvo pravde FBiH izbrisalo sa liste stečajnih upravnika, ali ga Opštinski sud u Sarajevu nije smijenio sa ove pozicije.
Fazlagić kaže da ima dvadeset do tridesetak stečajnih upravnika koji su u njegovoj situaciji.
„Ne sprečava nas da završimo predmet koji vodimo, po starom zakonu“, kaže stečajni upravnik „Hidrogradnje“.
Dok ovo preduzeće broji posljednje dane, njeni predratni partneri, turska „Enka“ i američki „Bechtel“, danas dobijaju poslove i na balkanskim tržištima.
CAPITAL: Boris Mrkela
Tagovi: hidrogradnjasarajevo
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
HG je uprapastila uprava iz 2000 godine i samoproizvani precednik sindikata tufekcevic redzep koji je strajk sproveo da bi unistio firmu