Neiskorišteni potencijali u proizvodnji oraha i lješnika
01.06.2016. / 18:43
BEOGRAD, Srbija ima oko 1,9 miliona stabala oraha koja se nalaze na površini od oko 4.800 hektara, a prosječan godišnji rod, prema podacima Privredne komore Srbije, kreće se od 14.000 do 23.000 tona godišnje.
Stručnjaci smatraju da to nije ni polovina potreba u Srbiji, pa se ova voćna vrsta često i uvozi, iako je ovdašnje podneblje pogodno za njegovu proizvodnju, piše “eKapija”.
“Naši poljoprivrednici nisu previše zainteresovani za proizvodnju oraha, pošto ova kultura zahteva veću investiciju i duži period eksploatacije do najvišeg roda. Privredna komora Srbije (PKS), odnosno naše Udruženje, nije dobilo previše upita na ovu temu, ali je zato nešto veći interes za gajenje lešnika. Jedan od razloga je i to što je lešnik veoma interesantan konditorskoj industriji” – kaže za “eKapiju” Milada Lukešević iz Udruženja za poljoprivredu, prehrambenu industriju, šumarstvo i vodoprivredu PKS.
Ona podsjeća da su pojedine velike svjetske kompanije bile zainteresovane za otkup, pa čak i proizvodnju lješnika u Srbiji. Takođe, uvoz lješnika u Srbiju je veći od uvoza oraha, a postiže i višu cijenu na tržištu, pa je otud i interesantniji proizvođačima.
Inače, prema podacima “Agrokluba”, Kina važi za najvećeg svjetskog proizvođača oraha. Odmah iza Kine je SAD, gdje čak 90 odsto oraha dolazi iz Kalifornije.
Poznati svjetski proizvođači su i Iran, Turska i Ukrajina.
Što se tiče evropskog tržišta, procjenjuje se da trenutno nedostaje čak 100.000 tona. eKapija
Tagovi: ljesnjakorasipotencijaliproizvodnjasrbija
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
