Capital.ba

Na pomolu stečaj Žitoprodukta

07.05.2009. / 8:10

hljebBANJALUKA,  Predstečajni postupak za banjalučko pekarsko preduzeće “Žitoprodukt” biće uskoro pokrenut, potvrdio je juče Radivoje Bratić, ministar poljoprivrede u Vladi RS.
Vlada RS već neko vrijeme razmišlja o kupovini imovine tog banjalučkog preduzeća u njegovom stečajnom postupku kako bi na taj način pokušala uticati na stabilizaciju cijene hljeba.
Prema Bratićevim riječima, Vlada je zadužila to ministarstvo da nadležnom sudu uplati 2.000 KM kako bi se predstečajni postupak pokrenuo na inicijativu od strane grupe radnika.
On je, takođe, rekao da je zasad rano upuštati se u bilo kakve spekulacije u vezi s konačnim ishodom postupka, ali je rekao da bi najbolja varijanta bila da Vlada RS postane vlasnik “Žitoprodukta”.
Nekadašnji banjalučki pekarski gigant godinama se nalazi u ogromnim dugovima. S obzirom na to da najveći dio potraživanja ima Vlada, očekuje se da upravo ona ima ključnu ulogu u predstojećem stečajnom postupku i kupovini tog preduzeća.
Bratić je, takođe, rekao da je interes Vlade u “Žitoproduktu” u tome da se kroz fer i tržišnu utakmicu dovede do sniženja cijena hljeba, ali i da skladišta za žito budu iskorištena za robne zalihe.
“Nesrećnom i lošom privatizacijom došli smo u situaciju da Direkcija za robne rezerve RS mora plaćati zakup za skladištenje žita, a ‘Žitoproduktovi’ silosi su prazni”, kaže on.
Bratić kaže da nije poznato koliko će cijeli postupak trajati, jer će to biti u ingerenciji banjalučkog suda.
Dragan Ivanković, direktor “Žitoprodukta”, juče nije mogao ništa reći o predstečajnom postupku navodeći da nije informisan o bilo kakvim odlukama Vlade.
On je ranije potvrdio da Vlada pokazuje interes za “Žitoprodukt” i da su tim povodom u Banjaluci nedavno boravili stručnjaci novosadskog pekarskog preduzeća “Mlin Pek”. Prema njihovim podacima, pekara bi nakon neophodnih ulaganja u pogone u početku mogla proizvoditi oko 20.000 vekni hljeba dnevno.
Ivanković je mišljenja da bi, ukoliko bi se aktivirala pekara, cijena hljeba mogla pasti ako bi Direkcija za robne rezerve u pekaru unijela svoju pšenicu.
Inače, “Žitoprodukt” je godinama zapušten, proizvodnje nema, a u zgradi Uprave preduzeća prostorije su zakupile različite firme.
Da bi Vlada postala većinski vlasnik “Žitoprodukta” sada joj nedostaje oko 13 odsto akcija, s obzirom na to da njen Akcijski fond ima 25,2 odsto, Fond PIO 8,4 odsto, te Fond za restituciju RS 4,2 odsto.
Ostali akcionari su investicioni fondovi “Balkan investment”, “Zepter”, “Kristal investment”, “Aktiva invest” i “Bors invest”.
“Žitoprodukt” je prije rata bio najveće pekarsko preduzeće u Banjaluci sa dnevnom proizvodnjom od 120.000 hljebova, a hljebom je snabdijevao cijelu banjalučku regiju.Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Na pomolu stečaj Žitoprodukta

    1. Slobodan

      Ista situacija kao i sa svim drugim firmama.
      Nisu radili prodaju preduzeća i trazili ko ce da sa svojim programom izvrsi restrukturiranje i dodatno obezbjeđenje poslovnih aktivnosti, nego su mafijašima dozvolili da kupe za male pare i da dovode do stečaja firme kako bi kasnije iskoristili to za svoje lične firme. P avidi šta je bilo sa Čajevcem, Centar servisom, Elektroservisom,itd… da ne nabrajam. Zar nije sumanuta ova situacija, pa dovoljno je da se vidi da Sarajevski klas i dalje radi, Sarajevska mljekara i dalje radi, Sarajevska pivara itd…., a kod nas katastrofa.
      Sve smo pokonili i sada gledamo mislim na Vladu kako da nesto sto smo poklanjali kupimo ponovo za mnogo veće novce.

    2. Skeptik

      ma nema od toga nista…pricam ti pricu