Na jesen rješavanje spornih pitanja oko izgradnje gasovoda
16.08.2009. / 11:15
BANJALUKA, Iako je još 2002. godine preduzeću “Slavija internacional” iz Laktaša dodijeljena koncesija za izgradnju magistralnog gasovoda kroz Republiku Srpsku (RS), niko još pouzdano ne zna kada će da počne njegova izgradnja, a očekuje se da će sve biti jasno čim se dobije garanciju da će Srpska dobijati dovoljno gasa.
Radomir Nježić, vlasnik preduzeća „Elmo” iz Laktaša, koje je suvlasnik u kompaniji “Slavija internacional”, kaže za Srnu da bi već na jesen mogla da budu riješena sva sporna pitanja, čime bi bio deblokiran i projekat izgradnje magistralnog gasovoda “Sava” od graničnog prelaza Šepak do Novog Grada, koji bi omogućio da gas bude dostupan za više od 90 odsto stanovnika Srpske.
“U toku su intenzivni razgovori sa Srbijom i Rusijom da bi što prije dobili neophodne garancije da ćemo imati dovoljne količine gasa. U to se uključila i Vlada RS i vjerujem da bi već ove jeseni mogla da se rješe sva sporna pitanja. Na taj način bio bi odblokiran i projekat izgradnje magistralnog gasovoda `Sava`”, kaže Nježić.
Prema njegovim riječima, već je dogovoreno da Srbija prepusti RS dio transportnih kapaciteta kroz Mađarsku. Nije sporan ni ovaj dio gasovoda kroz Srbiju od mađarske granice do Mačvanskog Prnjavora, gdje će na ovom gasovodu za Sarajevo biti izgrađen priključak za RS.
“To je već ranije dogovoreno i potpisano sa NIS- om, odnosno sada `Srbija gasom`. Nama tu trebaju garancije za duži period. S obzirom da u Srbiji intenzivno rade na realizaciji projekta skladišta gasa, gledaćemo da u tim pregovorima sa Srbijom, ali i sa Rusijom, riješimo i to pitanje. Činjenica je da je zbog ove ekonomske krize opala potrošnja gasa. Tako će se oslobodili neke količine gasa i nadamo se da ćemo već ove jeseni to riješiti”, rekao je Nježić.
Prema dosadašnjim dogovorima, Srpska bi trebala da iz postojećeg tranzitnog gasovoda koji ide iz Rusije preko Ukrajine i Mađarske dobija 400 miliona metara kubnih gasa godišnje. Ako se obezbjedi garancija za stalnu isporuku te količine gasa, Nježić najavljuje da bi uskoro mogla da počne realizacija projekta “Sava”.
Projekat “Sava”, za čiju realizaciju je “Slavija internacional” iz Laktaša dobila koncesiju u skladu sa starim zakonom o koncesijama i stranim ulaganjima, podrazumjeva izgradnju magistralnog gasovoda od graničnog prelaza Šepak do Novog Grada.
Tim projektom predviđeno je da na ovom gasovodu budu izgrađeni priključci za Bijeljinu, Ugljevik, Brčko, Doboj, Modriču, Brod, Banjaluku, Gradišku, Prijedor i Novi Grad.
Prema nekim procjenama, izgradnja bi koštala više od 200 KM. O efektima te investicije suvišno je i govoriti, jer se zna da su svi ostali energenti mnogo skuplji, te da u mnogim gradovima već odavno imaju problema da obezbijede kvalitetno grijanje.
Ne bi trebala da se zaboravi ni činjenica da bi se gasifikacijom izbacile iz upotrebe hiljade malih kotlovnica koje pogotovo u zimskim mjesecima u vazduh izbacuju ogromne količine sumpor-dioksida.
“Za magistralni gasovod `Sava` završen je idejni projekat, a urađeno je i dosta posla na izvođačkim projektima. Tako bi za 60 dana već mogao da bude završen projekat prve faze ovog magistralnog gasovoda od Šepka do početka Brčko distrikta. Na trasi budućeg magistralnog gasovoda završena su skoro sva potrebna istraživanja do Doboja. Dakle, riječ je o urbanističko-tehničkim uslovima, mikrologiji, geodeziji i to se brzo može da pretvori u projekat. Čim dobijemo potrebne garancije za isporuku gasa počinje realizacija ovog projekta”, ističe Nježić.
Realizacijom ovog projekta krenula bi i izgradnja distributnivne gasovodne mreže u gradovima širom Srpske.
U Bjeljini su već počeli sa pripremama za realizaciju projekta. Gradskim vlastima već je jasno da će izgradnja distributivne mreže koštati više od 30 miliona KM, ali s obzirom da već godinama imaju problema sa grijanjem grada to će im, čini se, biti prioritet.
Kako sada stvari stoje, gasifikacija će biti prioritet i drugim gradovima u RS. Vjerovatno zbog toga u Srpskoj preovladava mišljenje da taj projekat mora da se završi što prije.
“Bilo je mnogo rasprava u RS o tome šta sa tom koncesijom s obzirom da koncesionar ni poslije sedam godina nije počeo realizaciju. Utvrđeno je da je riječ o objektivnim, prije svega političkim razlozima, na koje koncesionar nije mogao da utiče. Koncesionar je uložio veliki novac i trud na pripremene radove. To je sigurno garancija da će ovaj posao, što je moguće prije, biti doveeden do kraja”, rekao je Srni član republičke Komisije za koncesije Đorđe Hrvačević.
Raznih političkih igara sa gasom, koje pominje Hrvačević, bilo je zaista mnogo. On kaže da se treba sjetiti samo spora sa Ukrajinom zbog kojeg se smrzavala Evropa, pa raznih igara i lobiranja oko toga preko čije teritorije će biti građen “Južni tok” ruskog tranzitnog gasovoda.
Tako su iz Sarajeva lobirali da “Južni tok” ide preko Turske i da gas iz tog pravca stiže u BiH. Sudeđi po svemu, u maju ove godine, ipak, je stavljena tačka na to. Potpisan je međudržavni sporazum između Rusije i Srbije i na taj način otklonjene su sve dileme kuda će da ide trasa novog gasovoda “Južni tok”. Tako će gasovod iz Rusije ispod Crnog mora ići preko teritorije Bugarske, Srbije i Mađarske.
Već je izvjesno da će iz tog gasovoda, koji treba da bude završen 2015. godine, RS moći da dobija milijardu metara kubnih gasa godišnje.
Do tada ćemo morati da se zadovoljimo sa onih 400 miliona metara kubnih godišnje koje nam je obećala Srbija iz već postojećeg gasovoda. I sa tom količinom u Srpskoj bi mogla da počne gasifikacija.
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
