Mito tjera strane trgovce

04.01.2011. / 8:10

BEOGRAD, Ni deset godina poslije političkih promjena i otvaranja domaćeg tržišta, u Srbiju još nije stigao niti jedan od velikih svjetskih trgovinskih lanaca. Donedavno, predstavnici vlasti su obećavali dolazak “Špara”, “Teska”, “Lidla” ili “Aldija”, koji su svojom kvalitetnom robom, ali i više nego pristupačnim cijenama robe prisutni u većini nekadašnjih istočnoevropskih tržišta – osim u Srbiji.
– Objašnjenje nije tako složeno kao što mnogi pokušavaju da predstave. Korupcija i nekonkurentnost su osnovni razlozi izostanka velikih trgovinskih lanaca – kaže Vladimir Paunović, analitičar “MIC grupe”, koji podsjeća da je na ljestvici 139 zemalja svrstanih prema konkurentnosti, što je uslov za privlačenje stranih investicija, Srbija na 96. mjestu.
Sagovornik “Novosti” podsjeća da je naročito u uslovima krize, očekivan dolazak velikih trgovinskih lanaca koji nude jeftiniju robu.
– Logično je bilo da se u uslovima krize pojave diskontni lanci koji prodaju znatno jeftiniju robu, jer su tržišta, kao što je srpsko, njihova dobra prilika. Ali kod nas još nema nijednog pravog diskontera. Nema poznatih diskontnih lanaca sa jeftinijom robom u rafovima, robe nepoznatih proizvođača, neizvikanih brendova, zaliha na policama….
U ovakvim, takozvanim “hard diskontima”, prodaje se roba koja nema marketinšku podršku, ali je istovremeno besprekornog kvaliteta i bezbjednosti. Tako je nedavno lanac “Lidl” stigao u Hrvatsku i ubrzo otvorio 27 objekata. Ovaj diskontni lanac ima oko 8.000 trgovina u Evropi.
Strani investitori podsjećaju da su najveće prepreke za ulaganje u Srbiju velika korupcija kao i složena procedura za dobijanje niza dozvola koje država traži od njih.
– Potrebna je čitava lepeza papira: od građevinskih do dozvola onih za otvaranje firmi. Najznačajniji strani trgovci u Srbiji objašnjavaju da postupak administrativnih priprema za otvaranje jednog objekta traje i više od godinu dana. Naravno, to nije preduslov da će procedura uopšte biti završena. Oni tvrde da bez lobiranja u resornim ministarstvima i “tamo gdje treba”, što najčešće uključuje mito – nema perspektive – objašnjavaju sagovornici “Novosti”.
Hard diskonti
Takozvani “hard diskonti” popularni su širom svijeta i namjenjeni su svakodnevnoj potrošnji. Prodaju, prije svega, osnovne namirnice, po znatno nižim cijenama. Robu nabavljaju jeftinije, skromnija su im mjesta prodaje i sva operativa. Potrošači sami otvaraju kutije i bez ičije pomoći biraju šta će staviti u korpu. Novosti