Capital.ba

Mirjanić: Biće isplaćeno 18 miliona KM podsticaja

21.08.2013. / 16:41

kmBANJALUKA, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske isplatilo je do sada 15 miliona KM subvencija predviđenih za ovu godinu, dok će u narednim danima ta cifra dostići 18 miliona, izjavio je resorni ministar Stevo Mirjanić.

Mirjanić je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade Republike Srpske rekao da je Ministarstvo isplatilo i sva dugovanja korisnicima podsticaja za prošlu godinu u iznosu od 49 miliona KM, dok su premije za mlijeko, kao najveća stavka u ukupnom iznosu podsticaja, isplaćene zaključno sa junom.

Predstavljajući informaciju o preduzetim mjerama i aktivnostima Ministarstva od 15. marta do 15. avgusta, Mirjanić je naveo da je uveden regres za plavi dizel za proljetnu sjetvu u iznosu od sedam miliona KM, od čega je do sada iskorišćeno tri miliona, te da je obezbijeđena i premija za otkupljenu pšenicu od 1,5 miliona KM.

On je dodao da će nabavka 3.000 steonih junica u iznosu od 12 miliona KM obezbijediti dugoročne efekte u povećanju obima i vrijednosti govedarske proizvodnje u naredne četiri godine, pri čemu bi ukupna novostvorena vrijednost iz proizvedenog mlijeka i podmlatka iznosila 117 miliona KM.

“Uskoro će početi realizacija Programa izgradnje fabrike za proizvodnju sjemena, kako bi se smanjila uvozna zavisnost Republike Srpske od oko 80 miliona KM”, rekao je Mirjanić.

U informaciji se navodi i da je počela realizacija ulaganja u sistem za navodnjavanje u vrijednosti 25 miliona KM, čime će biti omogućeno navodnjavanje 800 hektara, kao i realizacija otklanjanja rizičnih tačaka na hidromelioracionim sistemima, u vrijednosti 55 miliona evra.

Pravna regulativa u ovom periodu podrazumijevala je donošenje Zakona o šumama, Zakona o lovstvu, Zakona o nusproizvodima životinjskog porijekla, te Odluke o regresiranju dizel goriva za proljetne radove, a pripremljena je i odluka o regresiranju dizela za jesenje radove, te izmjene i dopune Zakona o stočarstvu i Zakona o poljoprivrednim zadrugama.

Govoreći o seoskim gazdinstvima, Mirjanić je rekao da je Ministarstvo pripremilo Pravilnik o razvrstavanju registrovanih gazdinstava kojim će ona biti definisana kao komercijalna i nekomercijalna.

“Kod modela finansiranja primarne proizvodnje i prehrambene industrije, razrađeno je korištenje posebne kreditne linije Investiciono-razvojne banke /IRB/ kao revolving sredstava po kamatnoj stopi od četiri odsto za otkup sirovina od domaćih proizvođača”, naveo je Mirjanić.

On je rekao da je drugi stub kreditna linija IRB-a za dugoročne i kratkoročne plasmane u poljoprivredi sa povoljnijim kamatama od komercijalnih banaka, a treći stub podsticajna sredstva Ministarstva za finansiranje tekućih potreba.

Mirjanić je naveo da je Ministarstvo u dobroj mjeri preorijentisano sa kolosijeka administrativnog organa u organ koji se aktivno bavi analizom stanja i preduzimanjem razvojnih mjera u poljoprivredi, te da je preduzelo i niz mjera edukacije svog osoblja za ozbiljnije bavljenje razvojnim pitanjima i osoblja koje se bavi savjetodavnim poslom na terenu.

On je ukazao i na inicijativu Ministarstva za revitalizaciju jednog broja kapaciteta iz oblasti prehrambene industrije, među kojima su bijeljinska Šećerana, banjalučka mljekara i “Levita” u Gradišci.

Resorni ministar je najavio da će do kraja godine početi i Program agrarnog i ruralnog razvoja za period od 2014-2020. godine kojim će biti regulisan i sistem podsticaja.  Srna

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!