Kriza obara investicije u RS

26.04.2009. / 8:00

BANJALUKA, Svjetska ekonomska kriza će sigurno imati svoj doprinos na pad direktnih stranih investicija, kako u RS i BiH, tako i u zemljama okruženja, što zahtijeva da se procesu privlačenja stranih ulaganja u RS priđe odgovornije i organizovanije, kaže Jasna Brkić, ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS.

Ona ističe da je, kao dio sistemskih nastojanja na poboljšanju uslova za investiranje i stvaranje stabilnog i poslovnog ambijenta, Vlada RS usvojila Strategiju podsticanja i razvoja stranih ulaganja u RS u periodu 2009 – 2012. godina, čije usvajanje se uskoro očekuje i u Narodnoj skupštini RS.
“Strategijom podsticanja stranih ulaganja u RS u periodu 2009 – 2012. godina su definisana četiri strateška cilja i to unapređenje investicione i poslovne klime, osnov za povećanje privrednih investicija i stvaranje efektivnog, institucionalnog okvira za privlačenje direktnih stranih investicija”, pojašnjava Brkićeva.

 
        Kao jedan od prioritetnih zadataka Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS za ovu godinu ste naveli privlačenje stranih investicija. Koje su trenutno aktivnosti Ministarstva kada je u pitanju predstavljanje mogućnosti i prednosti investiranja u RS?
BRKIĆ: Privlačenje stranih investicija je prioritetan zadatak Vlade RS i cijele Republike Srpske. Vrlo značajno za naš razvoj jeste da dobijemo što više stranih investicija s obzirom na resurse koje imamo, a koji nisu u dovoljnoj mjeri iskorišteni, kao i na naše razvojne projekte. Kada je riječ o Ministarstvu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, kojem je to prevashodan zadatak, reći ću da smo nedavno imali posjetu delegacije pokrajine Baden-Virtenberg iz Njemačke. Uz pomoć našeg predstavništva u Štutgartu, ovo ministarstvo je dogovorilo da RS bude zemlja partner na predstojećem poslovnom forumu, koji će biti održan u Štutgartu krajem godine. Takođe smo dogovorili da predstavnici RS učestvuju na međunarodnoj konferenciji posvećenoj predstavljanju prirodnih resursa. Za nas je vrlo važno da bude unaprijeđena saradnja kada je riječ o korištenju sredstava i fondova EU. Prije tri sedmice smo u posjeti RS imali delegaciju italijanske regije Veneto, sa kojom je Vlada RS potpisala sporazum o saradnji na njihovu inicijativu, što je za nas jako važno. Prethodno smo potpisali sporazum i sa provincijom Dibeluno, koja je dio te regije. U posjeti su boravili direktor Direkcije za međunarodnu saradnju u regiji Veneto i predstavnici italijanske grupacije Udruženja malih i srednjih preduzeća “Union Lavoro”. Saradnjom te grupacije poslodavaca “Union Lavoro” i naših preduzetnika iz regije Bijeljina, već su ostvareni poslovni kontakti i saradnja sa tri preduzeća. Putem predstavništva RS u Srbiji, planiramo održati investicioni forum “Investirajte u RS”, gdje bismo preduzetnicima iz Srbije i onima iz inostranstva koji posluju u Srbiji predstavili razvojne projekte i resurse RS i lokalnih zajednica u RS. Na poziv predstavnika vlasti Njižnog Novgoroda iz Rusije, takođe ćemo ići u posjetu, a mi već imamo potpisan sporazum o saradnji sa Sankt Petersburgom, a sada nam se pojavljuje jedna velika, razvijena i za nas vrlo interesantna oblast Njižnog Novgoroda, sa kojom postoji mogućnost da ćemo u ovoj godini takođe ostvariti saradnju. U cilju lakšeg pristupa informacijama Ministarstvo je za strane investitore izradilo brošuru “Investirajte u budućnost” na pet jezika, u kojoj smo predstavili naše resurse, zakonsku regulativu i prednosti investiranja. Imamo kontakte i sa predstavnicima japanske vlade i postoji najava i interes određenog broja japanskih preduzetnika za dolazak u Banjaluku i razgovore o mogućnostima saradnje što je za nas jako važno.

 
        Budžetom RS za ovu godinu je za podsticaj izvoza namijenjeno 10 miliona KM, odnosno 67 odsto više nego u protekloj godini. Kada će biti vidljivi efekti takve opredijeljenosti Vlade da poveća izvoz i privuče strane investicije?
BRKIĆ: Sredstva za podsticaj izvoza su značajno povećana u odnosu na ranije godine. Izvoznici su vrlo zainteresovani za postojanje sistematskog rješenja i to je ono što većina njih ističe kao prijedlog kod raspodjele tih sredstava. Preduzeća “Famos” Istočno Sarajevo i “Orao” AD Bijeljina su na osnovu dodijeljenih sredstava za podsticaj izvoza za ovu godinu povećali izvoz i proizvodnju, primili nove radnike i planiraju do kraja godine primati još radnika. Iako su ovo skromna sredstva, a očekivanja izvoznika za pomoć i podršku u ovo krizno vrijeme znatno veća, ipak mislim da će ova Vladina odluka dati efekte, a nama je jako bitno da to bude uskoro.

 
        U kojoj mjeri su se nepovoljne ekonomske prilike u svijetu odrazile na zainteresovanost investitora za BiH, a samim tim i na prisutnost domaćih proizvođača na stranim tržištima?
BRKIĆ: Svjetska ekonomska kriza sigurno će imati svoj doprinos na pad direktnih stranih investicija, kako kod nas, tako i u okruženju i naravno da je to razlog da se procesu privlačenja stranih ulaganja priđe odgovornije i organizovanije. Kao dio sistemskih nastojanja na poboljšanju uslova za investiranje i stvaranje stabilnog i poslovnog ambijenta, Vlada RS je u decembru prošle godine usvojila Strategiju podsticanja i razvoja stranih ulaganja u RS u periodu 2009 – 2012. godine i očekuje se da će uskoro ta strategija biti usvojena i u Narodnoj skupštini RS. Sigurno da veća prisutnost domaćih proizvođača na inostranom tržištu, dakle izvoz iz RS, u ovom vremenu zahtijeva posebnu brigu, pažnju i pomoć Vlade RS, ali i domaćih banaka. Komercijalne banke u BiH u ovom momentu moraju značajnije podržati domaću proizvodnju.

 
        Šta podrazumijevaju strategije za podsticaj izvoza i privlačenje direktnih stranih ulaganja u RS u periodu od 2009. do 2012. godine i koji tipovi ulaganja u RS će imati prednost?
BRKIĆ: Strategijom podsticanja stranih ulaganja u RS u periodu 2009 – 2012. godina su definisana četiri strateška cilja, i to: unapređenje investicione i poslovne klime, osnov za povećanje privrednih investicija, zatim stvaranje efektivnog, institucionalnog okvira za privlačenje direktnih stranih investicija. U ovoj fazi smo se opredijelili za formiranje Odjeljenja za promociju direktnih stranih ulaganja unutar Ministarstva, a kada to bude moguće biće formirana i jedna stručna i specijalizovana agencija koja će se baviti tim poslovima. U fokus smo stavili prioritetne sektore, kojima će RS imati dvostran pristup. Sa jedne strane će biti otvorena za sve vrste investicija, ali će imati i proaktivan pristup u promovisanju investicija u odabrane prioritetne sektore. Za RS su ti prioritetni sektori vezani za konkurentne prednosti koje imamo i u proizvodnji energije, u proizvodnji organski uzgojene hrane i u korištenju drvnih i rudnih resursa. Četvrti strateški cilj se odnosi na usmjerenje na odabrane zemlje uz privlačenje svih tipova direktnih stranih ulaganja. Dakle, jednako su nam važne investicije i iz Srbije i iz Rusije, Kine, Italije i drugih zemalja, a zainteresovani smo i za sve druge investitore koji nađu svoj interes ovdje, a koji se poklapa sa našim razvojnim ciljevima. Kada je riječ o Strategiji podsticanja izvoza, ona podrazumijeva realizaciju šest strateških ciljeva, povećanje broja izvoznika i vrijednosti izvoza, promjenu strukture izvoza, što je za nas jako važno, jer izvozimo proizvode vrlo male dodane vrijednosti, a naši su drugi ciljevi i interesi, odnosno povećanje konkurentnosti naših proizvoda, supstitucija uvoza i povezivanje izvoznih preduzeća. Definisani su i programi za realizaciju tih ciljeva i vjerujem da ćemo implementacijom ove dvije strategije doprinijeti većem obimu investicija na ovim prostorima, ali svakako i većem izvozu naših proizvoda za strano tržište.

 
        Da li je formirano odjeljenje za koordinaciju sprovođenja strategije i na koji način djeluje?
BRKIĆ: U toku su aktivnosti na formiranju odjeljenja za promociju izvoza i za privlačenje direktnih stranih ulaganja unutar ovog ministarstva, kako bismo obezbijedili adekvatno provođenje ove strategije. Ministarstvo je obezbijedilo podršku njemačkog društva za tehničku saradnju GTZ u vidu angažovanja dva eksperta, koji će raditi na razvoju kapaciteta u Ministarstvu, kao i u razradi akcionog plana za sprovođenje Strategije podsticanja izvoza i jačanja mreže i veza između ključnih institucija za realizaciju ove dvije strategije.

 
        Da li su i u kojoj mjeri izvozno orijentisana preduzeća u Derventi, koja ste nedavno obišli, ugrožena svjetskom ekonomskom krizom?
BRKIĆ: Prilikom moje druge posjete Derventi obišla sam pet izvozno orijentisanih preduzeća, od kojih su njih četiri iz najugroženijeg sektora, odnosno obućarske i tekstilne industrije. Posebno me raduje što ta preduzeća do sada nisu otpuštala radnike. Bilo je prelijepo vidjeti pogone u tim preduzećima, gdje sve mašine rade, a sva su radna mjesta popunjena i čuti menadžmente tih preduzeća koji kažu da nemaju namjeru otpuštati radnike, nego čak eventualno primiti nove radnike. Oni u ovom momentu očekuju pomoć i podršku Vlade RS. Na području opštine Derventa radi i jedan od najvećih izvoznika iz BiH, tvornica cijevi “Unis” Derventa. Vlada RS će podržati i takve izvoznike, koji su izuzetno važni, a koji traže nova tržišta i okreću se novim proizvodima. Kroz promjenu pravila plasmana Investiciono-razvojne banke stvoriće se povoljniji uslovi za preduzetnike.

 
        Koliko će najavljeno pojednostavljenje, odnosno potpuno ukidanje 20 novih formalnosti, kao što su dozvole i drugi propisi, preduzetnicima olakšati poslovanje?
BRKIĆ: U svrhu realizacije mjera za ublažavanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize Vlada RS se opredijelila da u ovoj godini identifikuje najmanje 20 formalnosti, koje bi išle u proceduru pojednostavljenja ili ukidanja. U saradnji sa Privrednom komorom RS i regionalnim privrednim komorama održali smo javne rasprave u Banjaluci, Bijeljini i Trebinju u svrhu zajedničkog identifikovanja tih formalnosti za pojednostavljenje ili ukidanje. Identifikovali smo oko 35 formalnosti koje opterećuju poslovanje, naročito kada je u pitanju povećanje taksi i naknada koje se plaćaju. Da bismo pojednostavili ili ukinuli neku od tih formalnosti, ona mora proći proceduru usaglašavanja sa resornim ministarstvom. Dakle, mora se preispitati pravni osnov i svrha njenog postojanja, odnosno koliko je ona ekonomski opravdana ili neopravdana. Ništa ne može privući strani kapital na neke prostore kao pouzdan, stabilan ambijent u kome će taj kapital djelovati, dakle da se znaju sve procedure, da nema nepotrebnog administriranja, trošenja vremena i uzimanja previše novca. Trajno opredjeljenje Vlade RS je da upravo djeluje na stvaranju takvog privlačnog ambijenta.

 
        Jednom prilikom ste istakli da je za BiH veliki problem to što uvozi proizvode koje je moguće, ne samo proizvoditi, nego i izvoziti. Kakve mjere je potrebno preduzeti da bi takvo stanje bilo promijenjeno, odnosno na koji još način je moguće podstaći proizvodnju?
BRKIĆ: RS je u 2008. godini izvezla robu u vrijednosti od milijardu i 980 miliona KM, a prosječna cijena izvoznog proizvoda je iznosila 0,4 KM po kilogramu. Kada je riječ o uvozu, prosječna cijena uvoznog proizvoda u RS je iznosila 1,81 KM po kilogramu. Dakle, uvezli smo 4,17 milijardi KM u RS i ovi podaci najbolje ilustruju šta uvozimo, a šta izvozimo i šta doprinosi spoljnotrgovinskom deficitu. Osim mjera koje je Vlada RS preduzela u smislu definisanja kreditnih linija koje će pomoći izvoznicima, u cilju lakše dostupnosti sredstava, potrebno je i formiranje garantnog fonda, koji će pomoći mogućnosti otkupa potraživanja, kada je riječ o izvoznim preduzećima. Sigurno je da možemo značajno doprinijeti podsticanjem inovativnosti i uvođenjem novih tehnologija. Mislim da imamo i znanja i resurse i treba da stvorimo uslove da kreiramo i razvijamo svoje nove proizvode, koje bi izvozili na strano tržište. Činjenica da je pokrivenost uvoza izvozom RS sa zemljama članicama EU znatno bolja i veća, nego što je to u razmjeni sa susjednim zemljama Srbijom i Hrvatskom, takođe nam govore u kom pravcu možemo djelovati, jer gro deficita koje ima RS nastaje upravo u razmjeni između Hrvatske i Srbije. Mjere i pomoć Vlade i svih drugih institucija sigurno mogu doprinijeti da više proizvoda izvozimo sa naših prostora. Trajno treba raditi na razvijanju svijesti domaćih potrošača da kupovinom domaćih proizvoda doprinosimo i pomažemo razvoju zemlje i stvaranju boljih uslova života.

 
Odgovorno trošimo budžet
         S obzirom na to da je Vlada RS propisala da svako ministarstvo mora uštedjeti 10 odsto svog budžeta, koje troškove će smanjiti Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS?
BRKIĆ: Dok sam ja na čelu ovog ministarstva, ono će se vrlo štedljivo ponašati, bez obzira na to da li bila kriza ili ne. Trudimo se da odgovorno trošimo budžet i s obzirom na ovu odluku Vlade, preduzeli smo aktivnosti na smanjenju troškova. Za prva tri mjeseca 2009. godine smo realizovali troškove materijala, usluga prevoza, tekućeg održavanja, osiguranja, bankarskih usluga, ugovorenih usluga sa samo 4,4 odsto od ukupno odobrenih sredstava za ovu godinu. Ministarstvo je dalo zadatak i našim predstavništvima koja djeluju u inostranstvu da smanje svoje troškove, ali da pri tom ne smiju trpiti njihove programske aktivnosti. Nezavisne novine