Kostas Hristu: Penzije neće biti smanjivane ni u RS ni u F BiH

07.05.2009. / 8:13

BANJALUKA, Vlade u BiH preduzeće mjere da kroz kreditni aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom zaštite najugroženije kategorije stanovništva, a jedna od tih mjera jeste da penzije neće biti smanjivane ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji BiH.
 
Izjavio je Kostas Hristu, voditelj Misije Međunarodnog monetarnog fonda za BiH, nakon usaglašenog dogovora po kojem bi MMF u naredne tri godine BiH odobrio kredit od 1,2 milijarde eura.
Tvrdi da će stend baj aranžman omogućiti BiH da prebrodi krizu i da krene u oporavak već u 2010. godini.
 Početkom prošle sedmice federalni zvaničnici iznijeli su podatak da u FBiH treba uštedjeti 500 miliona KM. Na kraju ta brojka svedena je na 414 miliona KM. Znači li to da je kroz pregovore oslabljen pritisak na budžet kad su u pitanju kresanje plata i socijalnih davanja?

HRISTU: Protekle dvije sedmice smo proveli ocjenjujući situaciju u BiH. Rekli smo im: “Situacija je teška, morate nešto učiniti”. Pitali smo ih šta vi predlažete i oni su dali prijedloge. I možda su tada izašle neke brojke. Onda smo mi analizirali te njihove prijedloge da bismo bili sigurni da su realno izvodivi. I tokom tog procesa došli smo do brojki koje su objavljene. Mislim da je 414 miliona KM realna brojka mogućih ušteda. To je okvir unutar kojeg smo pregovarali i s FBiH i s RS. Radili smo na tome da vlade same iznađu vjerodostojne mjere.

 S obzirom na to da su vlade iznosile prijedloge, da li očekujete da će sve biti ispoštovano? Kakve ste garancije dobili?

HRISTU: Vrlo je teško očekivati eksplicitne garancije. Imamo njihovo obećanje da će to ispuniti. I oslonili smo se na njihovu izjavu da mjere moraju provesti bez obzira na aranžman s MMF-om. Što se tiče FBiH, ministar Bevanda već nekoliko mjeseci ponavlja da se primanja po osnovu plata i socijalni transferi moraju smanjiti. Smatramo da to predstavlja dovoljne garancije da su oni iskreno predani za provođenje ovih mjera. Ako to ne urade, fiskalna situacija će se dodatno pogoršati.
 Najavili ste da ćete kroz aranžman voditi brigu o siromašnima. Da li ste to ugradili u pismo namjere i šta će to podrazumijevati?

HRISTU: Oni su se na to obavezali. Preduzeće sve neophodne mjere za zaštitu siromašnih i dok budu provodili obaveze moraće osigurati da najugroženiji ne dođu pod uticaj ovih mjera. Jedan od tih primjera jeste da se penzije neće smanjivati ni u RS, ni u FBiH.

 Stend baj aranžman s MMF-om otvara vrata za podršku drugih finansijskih institucija – Svjetske banke, EBRD-a… S obzirom na Vaša iskustva, kakvu i koliku pomoć možemo očekivati.

HRISTU: O tome se još razgovara sa Svjetskom bankom i s EU. Svjetska banka je čekala da vidi hoće li doći do aranžmana između BiH i MMF-a i kolika će finansijska pomoć biti da bi mogli razgovarati sa svojom upravom o tome koliku pomoć mogu pružiti. Nadamo se da će te informacije biti poznate narednih dana ili sedmica.

 Da li je aranžman s MMF-om dovoljan da BiH prebrodi posljedice krize i da bude nastavljen ekonomski rast već od 2010. godine?

HRISTU: Vjerujemo da je tako. Procijenili smo da će ove godine BDP pasti za oko tri posto, ali od iduće godine očekujemo polagan rast od pola procenta. Mnogo toga će ovisiti od toga kada će krenuti istinski oporavak u zapadnoj Evropi i šta će se događati u susjednim zemljama. S obzirom na to da je program MMF-a usmjeren samo na štednju u tekućim troškovima u BiH i da stimuliše kapitalna ulaganja, stvoriće se uslovi za ponovni rast. Isto važi i za reformu vladine potrošnje, smanjenje socijalnih transfera, reformu javne uprave… To su sve mjere s ciljem stvaranja uslova za dugoročni rast i razvoj.
 Imate li procjenu koliko će kapitalna ulaganja iznositi, u šta će najviše biti ulagano?
HRISTU: Sjećam se da je predviđeno povećanje kapitalnih ulaganja od jednog postotka za ovu godinu. Radi se o planovima za kapitalna ulaganja koja postoje u budžetima. Konkretno, u RS imaju razvojni program koji iznosi oko 250 miliona KM za ovu godinu. I to će se provesti kako je planirano, nema rezanja u tom segmentu.

 Kakvi su elementi dogovor s RS. Čini se da ste tamo mnogo lakše došli do usaglašenog paketa mjera?

HRISTU: Isti princip je korišten, a radi se i o istim vrstama ušteda. Smanjiće se plate, transferi i materijalni troškovi.
Nepopularne mjere
 Mogu li socijalni nemiri urušiti dogovoreni aranžman?

HRISTU: To je teško predvidjeti. Neke od ovih mjera su zaista nepopularne. BiH je imala tri veoma dobre godine rasta i razvoja do 2008. Godine 2006. je uveden PDV koji je osigurao snažne prihode za organe vlasti, 2007. desile su se velike privatizije u RS, a 2008. veoma mnogo novca došlo je iz inostranstva usljed velike kreditne ekspanzije. I prihodi su u budžetima dosta porasli. No, puno su povećani rashodi, a malo se radilo na reformama. To se odrazilo na budžete, posebno u FBiH. Sada je situacija teška i moraju se provoditi nepopularne mjere. Važno je da političari objasne narodu zašto se ove mjere moraju provoditi. Nema drugog načina nego da se svi prilagode.Nezavisne novine