Capital.ba

Klimatske promjene skupo će koštati SAD

03.07.2014. / 7:25

slikaNJUJORK, Klimatske promjene, koje će SAD godišnje koštatati na stotine millijardi dolara, veoma loše će uticati na američku ekonomiju. 

U izvještaju Riski Biznis, čiji su između ostalih autori i bivši američki sekretar Trezora Henk Paulsona i nekadašnji gradonačelnik Majkl Blumberg, procjenjuje se da će vlasnike građevina u priobalnim zonama štete usljed poplava i olujnih vjetrova koje su direktna posljedica klimatskih promjena koštata 25 milijardi evra godišnje u narednih 15 godina, prenio je list Figaro.
Zbog rasta nivoa vode do 2050. ti troškovi će narasti na između 48,9 i 78 milijardi evra.
Ocjenjuje se da će 2010. troškovi štete usljed elementarnih nepogoda kojima će najviše biti pogođeni istočna obala i Meksički zaliv, prevazići 500 milijardi evra.
U izvještaju se dodaje da štetom od prirodnih katastrofa neće biti pogođeni samo vlasnici infrastrikturnih i stambenih objekata već i poljoprivredni sektor.
Zbog toplotnih talasa i suše u toku narednih 25 godina poljoprivredni prinosi u SAD će biti smanjeni deset odsto, a visina štete mjeri će se iznosom od više milijardi dolara.
Koautor izvještaja klimatolog Robert Kop sa američkog univerziteta Rutgers ocjenjuje da će se do 2050. dužina trajanja toplotnih talasa tokom godine sa temperaturama višim od 35 stepeni povećati za dodanih 52 dana što je dva do tri puta više od prosjeka u poslednjih trideset godina.
Sa povećanjem temperature predviđene do kraja vijeka i manje od sat vremena provedenih napolje moglo bi kod ljudi da izazove hipertermiju i dovede do smrti više hiljada ljudi, između 11.000 i 36.000, navodi se u studiji.
Vlažnost vazduha koja će biti povećana opasnija je po ljudsko zdravlje nego toplota.
“Ukoliko je vrijeme vlažno, čovjek ne može normalno da diše, a ako je disanje otežano, prirodna regulacija tjelesne temperature ne može da se obavlja što dovodi do smrti”, objašnjava koautor studije američki doktor Al Somer sa univerziteta Džon Hopkins.
Ovim fenomene biće pogođeni srednji istok SAD, istočna obala kao i ostrva na sjeverozapadu Pacifaka.
“Ukoliko se nastavi ovim tempom sa klimatskim promjenama ljudi neće moći da izađu napolje, što će dovesti u pitanje obavljnje građevinskih i poljoprivrednih radova”, upozorava klimatolog Majkl Openhajmer sa univerziteta Prinston, prenose agencije.

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!