I špekulanti jačaju dinar

18.05.2011. / 8:25

BEOGRAD, Dinar nikad jači u ovoj godini, a svi zabrinuti. Apsurd ili ne, tek ovo stanje valute oslikava tržišnu situaciju u Srbiji. Ponuda dinara mala, a deviza ima, pa cijena dinara raste. Upravo to je ono što su kreatori ekonomske politike i željeli. Da li će tako biti u budućnosti, zavisiće opet od njihovih poteza.
Više je razloga za jačanje domaće valute. Počev od mjera koje je Narodna banka preduzela, povećanog priliva deviza iz inostranstva, ali i promjenljivih očekivanja kako će se kurs kretati. Trenutno, sve je na strani dinara.

– U prethodnom periodu desilo se previsoko gubljenje vrijednosti dinara iza kojeg nisu stajali realni razlozi, već špekulativni motivi i panika. Sada je dinar vratio dio vrijednosti. Takođe, ne bih isključio špekulativne transakcije. Pojedinci koji su ranije prodali dinare po višem kursu sada ih kupuju po nižem, jer je naše međubankarsko tržište relativno malo i samim tim podložnije špekulativnim transakcijama – ističe za “Blic” dr Nikola Fabris, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
Na pitanje ima li špekulacija, Vladimir Čupić, predsjednik Izvršnog odbora Hipo Alpe-Adrija banke, za “Blic” odgovara da je trenutno dešavanje sa kursom klasičan odnos ponude i tražnje.

– Kurs je isključivo odnos ponude i tražnje za dinarima i devizama. Sada dinara nema, a deviza ima. Zbog visokog rasta cijena u posljednjoj polovini 2010. godine Narodna banka je povećala repo stopu, koja danas iznosi 12,5 odsto i objektivno reflektuje visoku inflaciju. Tu su i državne hartije od vrijednosti u dinarima, a što je takođe uticalo da se dio deviza pretvori u dinare. Osim toga, dobra zarada se ostvaruje i na evro obveznicama, koje nose veću stopu i zaradu – ukazuje Čupić.
Kratkoročne prognoze da li će domaća valuta dalje da jača ili da slabi, u ovom trenutku vrlo je teško dati.

– U uslovima kada nema intervencija NBS, moguće su oscilacije u oba smijera. Mislim da tekuće kretanje kursa nije poželjno, iako kada je visoka inflacija, ono djeluje antiinflatorno. Naime, prejak kurs dinara u velikoj mjeri slabi konkurentnost srpskog izvoza i podstiče uvoz. Takođe, iza ovog jačanja ne stoji jaka privreda, a imajući u vidu rast inflacije, u pitanju je previsoka apresijacija (jačanje) dinara – kaže dr Fabris.

U nekom narednom periodu koji ne mora biti u kratkom roku, čak i ne mora biti ove godine, naglašava naš sagovornik, možemo očekivati ponovno slabljenje domaće valute.

Vladimir Čupić podsjeća na kratko dejstvo na kurs kada se odustalo od prodaje Telekoma Srbija. Tada je vrijednost domaće valute oslabila, ali je ubrzo poslije najava da će država emitovati evro obveznice od milijardu, došlo do stabilizacije kursa.

– To može biti signal da će ponuda deviza biti stabilna i da je moguće da ne dođe do rasta tražnje za njima. U svakom slučaju, biće kako kreatori ekonomske politike žele – kaže naš sagovornik.

Efekat dešavanja na međubankarskom deviznom tržištu u ovom trenutku osjećaju i dužnici i povjerioci. Dužnici su u povoljnijoj poziciji jer se dug u dinarima smanjuje. S druge strane, ukazuje Čupić, kod izvoznika je teško dati procjenu jer iako gube zbog jačanja dinara, i oni imaju zaduženja u devizama, pa im iz tog razloga odgovara jak dinar.

– Zato neto efekat može niti neutralan – zaključuje Vladimir Čupić. Blic