Hljeb treba da pojeftini

23.10.2008. / 7:30

BANJALUKA, Ministar trgovine i turizma RS, Predrag Gluhaković,  kaže da se na tržištu poštuje Uredba Vlade RS o smanjenju trgovačkih marži na osam odsto za pojedine proizvode, ali da proizvođači i distributeri hljeba i peciva, te distributeri nafte i naftnih derivata, nisu doveli kalkulacije u realne okvire.
– Vlada RS učinila je sve što je u njenoj nadležnosti, ali i da lje se ne poštuju tržišni uslovi privređivanja. Neophodno je da se ispitaju kalkulacije cijena pekarskih proizvoda, nafte i naftnih derivata, ali i drugih proizvoda koji su vezani za energente i brašno – kaže Gluhaković.
 

S obzirom na to da kilogram pšenice na tržištu košta oko 40 pfeniga, koliko bi trebalo da košta hljeb?

GLUHAKOVIĆ: Kalkulacije pokazuju da bi cijena hljeba od 650 grama, realno, trebalo da iznosi između 80 i 85 pfeniga. Vrijeme je da se ispita zašto pekari ne smanjuju cijene. Uredba je cijenu hljeba smanjila za deset pfeniga, ali pekari se ne mogu pravdati starim zalihama brašna, jer su do sada morale biti iscrpljene. Očekujem od proizvođača da uskoro smanje cijenu hljeba, ali i od Pokreta potrošača da na tome stalno insistira.

Kakve informacije stižu s terena?

GLUHAKOVIĆ: Inspektori su utvrdili da se Uredba o smanjenju marži u velikoj mjeri poštuje, ali to nije dovoljno, jer tržišni pokazatelji govore da bi cijene trebalo da budu još manje.

Kakvi su planovi Vlade RS u narednom periodu?

GLUHAKOVIĆ: Pratimo situaciju i čekamo da vidimo kako će se odvijati kriza finansijskog sektora u svijetu te kako će uticati na RS. U ovom periodu investicije su dovedene u pitanje i neizvjesno je kako ćemo proći s jesenjom sjetvom te drugim ulaganjem u poljoprivredi. Bez obzira na sve, energenti neće poskupjeti u drastičnoj mjeri. RS ne koristi zemni gas kao jedan od glavnih energenata, već naftu i naftne derivate, što predstavlja garanciju da neće doći do poremećaja cijena.

 Kakvi su efekti Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU?

 Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH uskoro će objaviti efekte primjene Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je na snazi od 1. jula, a kretanje robe obradiće i privredne komore u svojim devetomjesečnim izvještajima. U RS, 20 do 30 odsto tržišta snabdijeva se iz domaćih izvora, a ostala roba je iz uvoza, što, takođe, može da utiče na stabilizaciju cijena.

 Kako zaštititi domaći proizvod u poplavi uvozne robe i zašto su domaći proizvodi skuplji?

GLUHAKOVIĆ: Hrvati imaju slogan “Kupujmo kvalitetno”. I mi treba da se borimo za kvalitetnu robu. Proizvođače bi trebalo pitati kako su došli sadašnjih cijena. Zemlje u okruženju stimulišu izvoz i odobravaju subvencije proizvođačima i izvoznicima, koje se kreću od 20 do 40 odsto. Mi nismo u mogućnosti da dajemo tolike subvencije, ali u narednom davaćemo veće subvencije izvoznicima koji proizvode po evropskim standardima. Fokus