Hidroelektrana poslije 30 godina

07.07.2011. / 8:10

PLJEVLJA, U Akademskom centru u Pljevljima u srijedu je održana javna prezentacija projekta izgradnje mini-hidroelektrane u Otilovićima na istoimenom jezeru koje je napravljeno osamdesetih godina prošlog vijeka za potrebe rada Termoelektrane „Pljevlja“.
Vrijednost projekta izgradnje male hidroelektrane je četiri miliona evra, finansirala bi se iz sopstvenih sredstava EPCG, a bila bi završena za dvije godine.
– Lučna brana Otilovići visine 59 metara, sa pripadajućom akumulacijom ukupne zapremine 18 miliona metara kubnih, izgrađena je 1982. godine na rijeci Ćehotini. Osnovna namijena je bila vodosnabdijevanje Termoelektrane Pljevlja. Međutim, doticaji i zapremina akumulacije u dužem periodu godine znatno premašuju potrebe za vodom termoelektrane, tako da postoji mogućnost korišćenja vode iz akumulacije u hidroenergetske svrhe. To bi se ostvarilo izgradnjom i priključenjem male hidroelektrane uz postojeću branu – pojasnio je Srđan Vujadinović, rukovodilac sektora za razvoj i inženjering.
Planirana proizvodnja energije iznosila bi, za srednji raspoloživi proticaj vode, 11,52 gigavat-časova godišnje. Aktivnosti na projektu započete su krajem 2010, početak izgradnje planiran je za jun 2012, a elektrana bi proradila juna 2014. godine.
Prema riječima Vujadinovića, mala hidroelektrana Otilovići će koristiti višak protočnih voda iz postojeće akumulacije tako da neće doći do promjene postojećeg režima korišćenja voda i proticaja nizvodno od brane.
– Ovo je tek prvi u nizu planiranih projekata čiji je cilj poboljšanja situacije koja se tiče ne samo proizvodnje električne energije, već i bezbjednosti i zaštite životne sredine. EPCG je prethodnih godina velika i značajna sredstva ulagala u rekonstrukciju svojih postrojenja, a mini-hidroelektrana će predstavljati prvi novi proizvodni objekat nakon 1982. godine – rekao je Roberto Kastelano, direktor Direkcije za poslovni i tehnički razvoj Elektroprivrede Crne Gore.
Prema njegovim riječima, kada se ima u vidu da je Crna Gora iskoristila relativno mali postotak svog hidroenergetskog potencijala, i da za zadovoljavanje potreba električnu energiju mora da uvozi, izgradnja svakog proizvodnog objekta od velikog je značaja.
Čista energija
– Ono što daje posebnu važnost ovom događaju jeste činjenica da je ovo prvi projekat koji će biti realizovan u skladu sa „Mehanizmom čistog razvoja u oblasti energetike u Crnoj Gori“. Crna Gora, kao potpisnica „Kjoto protokola“, nema obavezu u pogledu smanjenja emisije gasova staklene bašte, ali može da tome doprinese – saopštio je Ratko Bataković, rukovodilac ovih projekata u Elektroprivredi Crne Gore. Novosti