Golić: Ekspertski i pravni tim za Trgovsku goru moraju biti agilniji

BANJALUKA – Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić smatra da će poseban izazov u ovoj godini predstavljati aktivnosti svih nivoa vlasti na sprečavanju izgradnje odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.

Foto: Centar za životnu sredinu

Napominje da su iz budžeta izdvojena značajna sredstva za ove aktivnosti.

Golićeva navodi da je budžet resornog ministarstva za ovu godinu 6.797.100 KM te da je povećana i pozicija Transfera za sufinansiranje projekata finansiranih iz sredstava međunarodnih finansijskih i nefinansijskih institucija, u skladu sa planom implementacije projekata za 2022. godinu. Ona ističe da je ovogodišnji budžet Ministarstva u odnosu na prethodnu godinu veći za 1.803.500 KM te da je milion KM planiran za finansiranje aktivnosti ekspertskog i pravnog tima za sprečavanje izgradnje ovog odlagališta.

“Ekspertski tim, koji je imenovao Savjet ministara, dobro i proaktivno radi, ali nadležni organi u zajedničkim institucijama moraju im omogućiti da uđu na teritoriju Hrvatske i učestvuju u istraživanjima”, smatra Golićeva. Ona napominje da je na posljednjem sastanku koji je Koordinacioni tim za sprečavanje izgradnje imao sa članovima ekspertskog i pravnog tima kritikovala rad pravnog tima i insistirala da moraju biti agilniji.

“Moramo više insistirati na poštovanju prava BiH kao pogođene zemlje. Upravo zbog toga smo i odvojili značajna sredstva u budžetu Republike Srpske, a očekujemo da će i svi ostali nivoi vlasti učiniti isto, jer ovdje ne smijemo izgubiti”, navodi Golićeva.

Prema njenim riječima, veliki izazov u ovoj godinu biće i ublažavanje uticaja klimatskih promjena i jačanje otpornosti na njih, jer već sada posljedice nameću potrebu za korjenitim društveno-ekonomskim promjenama.

Ona navodi da se dio rješenja nalazi u gasifikaciji i korištenju obnovljivih izvora energije, a dio u povećanju mjera energetske efikasnosti, što u oba slučaja dovodi do većeg angažovanja domaćih privrednih kapaciteta, povećanja BDP-a, a samim tim i životnog standarda građana. Srna