Geološki zavodi potpisali memorandum o saradnji
15.06.2016. / 16:58
ZVORNIK, Direktori Geološkog zavoda Republike Srpske Dragan Mitrović i Geološkog zavoda Austrije Peter Sajfert potpisali su danas u Zvorniku Memorandum o saradnji u oblasti istraživanja mineralnih sirovina, energije, termalnih i termomineralnih voda, te različitih laboratorisjkih analiza.
Mitrović je rekao novinarima da je Memorandum potpisan na period od pet godina i da su se time stekli uslovi za nastavak saradnje koja je do sada bila veoma uspješna, podsjetivši da je ovo drugo potpisivanje memoranduma sa kolegama iz Austrije.
“Osim Geološkog zavoda Republike Srbije koji nam dosta pomaže na izradi različitih geoloških karata, izuzetno dobru saradnju ostvarujemo sa Geološkim zavodom Austrije u oblasti analize uzoraka raznih materijala, s obzirom da naš Geološki zavod nema potrebnih laboratorija za te namjene”, rekao je Mitrović.
On je dodao da Geološki zavod Austrije pomaže i u različitim novim tehnologijama kada su u pitanju softveri, te izradi geoloških karata, što je, pored istraživanja mineralnih sirovina, termalnih i termomineralnih voda, nafte i gasa, osnovni zadatak Geološkog zavoda Republike Srpske.
Prema njegovim riječima, Memorandum o saradnji izvanredna je prilika i za edukaciju kadrova Geološkog zavoda Republike Srpske, jer su i u proteklom periodu naši inženjeri bili na edukaciji u Austriji radi sticanja novih znanja.
Direktor Geološkog zavoda Austrije Peter Sajfert ocijenio je da je dosadašnja saradnja dva zavoda potpisivanjem memoranduma obostrano podržana, produžena i produbljena, dodavši da je najvažnije da postoje lični kontakti i uzajamno razumijevanje, dok je potpisivanje ugovora samo jedan korak.
“Memorandum podrazumijeva saradnju u oblasti voda, energije i prirodnih opasnosti, kao što su klizišta. U suštini, svaka zemlja ima svoje resurse, kao što su vode i ima probleme zbog klizišta, ali metodologija istraživanja se stalno mijenja i bitno je da smo stalno u kontaktu da bi tu novu metodologiju svi mogli da primijene, što ovakva saradnja omogućava”, pojasnio je Sajfert.
Ističući da se ne smije zaboraviti ni istraživanje mineralnih sirovina, jer neke koje se ovdje mogu naći ili u nekom drugom regionu su vrlo interesantne za moderne tehnologije, Sajfert je naglasio da ovo područje ima dugu istoriju rudarstva, te da, iako su neka nalazišta već iscrpljena, imaju velike potencijale da se ponovo otvore da bi se vadili elementi ili minerali koji se nisu prije koristili, a koji su sada interesantni zahvaljujući novim tehnološkim otkrićima.
“Izrada karata sa pretpostavljenim prirodnim opasnostima, kao što su klizišta, vrlo je bitno i sve aktuelnije, jer klizišta, koja se pojavljuju u zadnje vrijeme, predstavljaju opasnost i za stanovnike, stambene i poslovne objekte, odnosno putnu infrastrukturu, pa sve to predstavlja potencijal za neophodnu saradnju”, rekao je Sajfert.
On je naglasio da je uvijek i bolje i jeftinije napraviti geološku kartu sastava tla gdje se mogu pretpostaviti i sagledati potencijalna klizišta pa ih spriječiti ili preduprijediti, nego sve to popravljati i finansirati kada se klizišta dogodi.
Ocijenivši da je važnost geoloških službi za društvo enormno velika, Sajfert je rekao da, s druge strane, postoji namjera da se naprave veći projekti na kojim će zajedno raditi sve zemlje Evrope i te će projekte finansijski podržati evropski fondovi. Srna
Tagovi: austrijadragan mitrovicgeoloski zavodimemorandumPeter Sajfertrs
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
