Frankfurtski sajam budi nadu u oporavak autoindustrije?
16.09.2009. / 7:20
FRANKFURT, Drastično smanjenje prodaje, izlazak američkog auto-giganta “Dženeral motorsa” (GM) iz bankrota, prelazak “Krajslera” u ruke italijanskog “Fijata”, manje prisustvo američkih, pa i japanskih proizvođača, daće pečat ovogodišnjem Sajmu automobila u Frankfurtu, najvećoj smotri najnovijih dostignuća industrije koja se nalazi u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata.
Nove tehnologije, cijela plejada električnih i ostalih “zelenih” automobili, skupa sa novim izdanjima, promjenjenim izgledom i dotjerivanjima starih modela koji će ove sedmice biti izloženi na salonu u Frankfurtu, bude nadu da bi uskoro moglo da dođe do post-recesionog oporavka autoindustrije.
Očekivanja od elektroautomobila su ogromna bez obzira što se njihova isporuka i zvanično puštanje u prodaju predviđa tek u periodu od 2010. do 2012. godine, što će pre svega zavisiti od mogućnosti za proizvodnju baterija i od brizne kojom će se podizati infrastruktura za njihovo punjenje duž svjetskih drumova.
Sajam automobila u Frankfurtu predstavlja jedan od najvećih i najvažnijih smotri četvorotočkaša u svijetu, zajedno sa Pariskim sajmom automobila, a ove godine će u Njemačkoj biti održane čak 82 premijere, sa 753 izlagača iz 30 zemalja širom svijeta, tvrde organizatori salona koji će zvanično biti otvoren u četvrtak.
Zbog krize, na sajmu se neće pojaviti nekoliko čuvenih robnih marku, kao što je GM brend “Kadilak”, a “Krajslerove” linije “Dodž” i “Džip” biće predstavljene na štandu italijanskog “Fijata”, koji je preuzeo 25 odsto akcija “Krajslera”.
Evropski brendovi GM-a, nekada najvećeg proizvođača vozila na svijetu, kao što su “Opel” i “Saab” biće prisutni samo toliko da podsjećaju publiku da se nalaze u fazi prodaje.
Publika takođe neće moći da vidi neke japanske čuvene kompanije, kao što su “Micubiši”, “Honda” i “Nisan” sa njegovim najnovijim modelom “infiniti”, koje su najavile izostanak zbog finansijskih teškoća i umjesto Frankfurta fokusirale se na predstojeću smotru vozila u Tokiju.
Eksperti i publika, kako se procjenjuje, najviše će se posvetiti unapređenim električnim automobilima i hibridima, kao i najavljenim ponudama manjih automobila koje će pokazati američki proizvođači, u nastojanju da podstaknu razvoj njihovih linija energetski efikasnih vozila.
Vrh ponude novih proizvoda uključuje četiri nova električna vozila francuskjog “Renoa”, od kojih bi jedno moglo da se nađe u prodaji do 2011. godine, zatim hibridni “Mercedes B-klase”, nazvan F-cel, sa električnim motorom i sistemom gorivih ćelija, kao i “Tojotin” hibrid “prijus”, sa utičnicama za struju (plug-in) čije baterije mogu da se pune na kućnoj elektro-mreži.
GM će takođe sa “plug-in” sistemom pokazati njegov “ševrolet volt”, koji uz to koristi jedan motor sa unutrašnjim sagorjevanjem kako bi se povećala kilometraža u odnosu na sadašnje rješenja.
Oni koji očekuju nove ideje iz paketa američke prodaje manjih kola mogu da pogledaju “Fordov” najnoviji “C-Maks”, koji bi trebalo da zamjeni “fokus” najvjerovatnije u 2010. godini, dok “Opel” ima novu verziju njegove “astre”. Taj automobil bi mogao da bude i dio plana GM o prodaji manjeg vozila u SAD.
GM jeste objavio plan prodaje 55 odsto akcija njegove evropske filijale “Opela” kanadskom konzorcijumu “Magna”, ali je zadržao manjinski dio akcija kako bi mogao sa “Opelom” da razvija manja i kola srednje veličine. Upravo “Astra” koristi arhitekturu koju je “Opel” razvio za potrebe GM i njegovu namjeru da se okrene manjim i štedljivim automobilima kao sto je “volt.”
Ekspert autoindustrije, njemački profesor Ferdinand Dudenhofer, izjavio je da će ove godine na sajmu u Frankfurtu “bar jedan električni automobil vrebati posjetioce sa praktično svakog štanda”, bez obzira što će proteći dosta vode prije nego što se oni nađu na proizvodnoj traci ili u izlozima prodajnih auto-salona.
“Kao i u sektoru hibrida, Japanci su ispred Nijemaca u oblasti električnih vozila,” kaže Dudenhofer i objašnjava da se to dogodilo zbog toga što japanske fabrike sistematski rade na usavršavanju tehnologije baterija.
On ističe da su Nijemci više okrenuti dizel tehnologiji i navodi da će “Tojota” ove godine izraditi dva miliona hibridnih kola, među kojima su električni automobili, a njemački jedini hibrid koji se do sada našao na tržistu, “Dajmlerov” model “Mercedes S400”, izrađene je do sada u manje od 200 primjeraka.
Prošlog mjeseca vlada u Berlinu najavila je da će uložiti oko 500 milion evra u naredne tri godine, u okviru plana da se na drumovima nađe milion električnih vozila do 2020. godine, uključujući i 170 miliona evra za istraživanja baterija.
Analitičari očekuju da će se globalna proizvodnja čisto električnih vozila naglo povećavati narednih godina, sa oko 9.500 u ovoj, na više od 58.000 u 2011. godini.
Njemački “Folskavegen”, najveći evropski proizvođač kola, nada se da će prvo električno vozilo ponuditi 2013. godine, prije svega njegov gradski automobil “ap”.
Kompanija “Dajmler” koja testira električnu verziju dvoseda “smart”, skupa sa kalifornijskom firmom za izradu električnih kola “Tesla motori”, angažovana je na razvoju boljih baterija i električnih sistema upravljanja.
“Ford”, koji će pokazati kompletno električni komercijalni kamionet tipa van u 2010. godini, planira još tri električna vozila u SAD do 2012. godine, da ne bi izgubio trku sa konkrencijom. “Ford” je jedini američki proizvođač kola koji je opstao zahvaljujući vlastitim naporima, a ne uz finansijsku podršku američke vlade kao što je to bio slučaj sa GM i “Krajslerom.”
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
