Dugalić: Skuplji novac
24.01.2011. / 8:57
BEOGRAD, Kamatne stope na kredite komercijalnih banaka ili će stagnirati ili će rasti zbog povećanja referentne kamate Narodne banke Srbije i obavezne rezerve. Naravno, cijena pozajmica će zavisiti od konkurencije na tržištu, a na udaru će se najviše naći dinarski zajmovi. Restriktivna monetarna politika, koju vodi NBS kako bi suzbila inflaciju, smanjiće kreditiranje, a samim tim novac će biti skuplji. To nije dobro za privredu, jer će se još smanjiti industrijska proizvodnja, a ona je glavni nosilac privrednog rasta.
Ovo, za “Novosti”, ističe Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, i procjenjuje da se inflacija neće suzbiti smanjenjem kreditne aktivnosti banaka, već investicijama i povećanjem proizvodnje.
* Čemu onda da se nadaju građani koji računaju na zajmove?
– Restriktivnija monetarna politika NBS znači skuplji novac. Građani mogu da očekuju, prije svega, skuplje dinarske kredite, ali i ostale bankarske usluge, kao što su kreditne kartice, dozvoljeni minus na tekućem računu… Možemo da očekujemo i da će se odobravati manje kredita i da će biti skuplji.
* U protekloj godini odobreno je oko 20 odsto kredita manje i stanovništvu i privredi, a banke su zaradile oko 20 milijardi dinara. Zašto se, onda, banke žale?
– Građani duguju oko pet milijardi evra, a preduzeća duplo više. U Evropi, pa i u regionu, mi smo najmanje zaduženi. Rast od 20 odsto bio bi dobar kada ne bismo imali inflaciju od 10 odsto, već od jedan ili dva. Banke kod nas ne mogu da plasiraju više zajmova jer su nam plate u prosjeku od 320 do 330 evra, mnogo ljudi ostaje bez posla, firme ne mogu da naplate svoja potraživanja, pa i one koje dobro posluju upadaju u blokade.
* Odakle onda profit banaka od 20 milijardi dinara?
– Ovaj iznos zvuči impozantno, ali to je samo četiri odsto prihoda na kapital bankarskog sektora. Naše banke su najmanje zaradile od svih banaka u regionu. A, na primjer, “Telekom” je inkasirao koliko i sve 33 banke, sa 31.000 zaposlenih.
* Da li nam slijedi ukrupnjavanje banaka, kao u svijetu?
– Naravno. Nijedna banka nije izgubila dozvolu za rad, ali zbog mogućnosti na tržištu sigurno je da će doći da spajanja, ukrupnjavanja banaka. Prije sedam godina imali smo 46 banaka, a danas ih je 33. Konkurencija će odraditi svoje.
* Da li će Komercijalna banka biti prodata, kako se spekuliše?
– Neće. Još četiri godine postoji sporazum sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, koja je uložila kapital u ovu našu banku, a mislim da nema razloga ni poslije tog perioda da se nešto promjeni. Komercijalna banka je dobar primjer da i domaća banka, među onima sa stranim kapitalom, može dobro da posluje i bude u samom vrhu. Uz to, država je vlasnik, odnosno nema titulara, ali rezultati koje postiže su izuzetni.
Prodaju dugove
* Banke su počele da prodaju dugove građana agencijama specijalizovanim za naplatu ovakvih potraživanja. Šta to znači za one koji su uzeli kredite?
– To su sporadični slučajevi. Za banku je takav potez krajnje rješenje, kada iscrpi sve mogućnosti sa klijentima. Banka uvijek više voli da postigne dogovor sa građaninom ili preduzećem i da se nastavi otplata. Samo ako klijent odbija saradnju, ne javlja se na pozive, ne dolazi u banku, onda ona poseže za sudom ili agencijom. Novosti
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Athena!
Iako su banke specijalizovane za svakakve ugovore, nađu se opet našu ”mangupi”i to sve zaokruže, tako da banci ništa ne preostaje da pokuša bilo šta naplatiti, pa makar i prodajom duga svojih dužnika po tzv. ”diskontnim cijenama” (čitaj daj šta daš), jer od njih ne mogu naplatiti. A, opet ove agencije za naplatu potraživanja imaju svoje metode.One prije toga dobro provjere ili pronađu adresu dužnika,jamca i slično i počinju virtuelnu tiraniju,pozivanjem putem telefona,ubjeđivanjem klijenta-dužnika-žiranta da bar nešto plati, prijeteći visokim kamata,sudskim troškovima, svojim troškovima, a ne rijetko i fizičkim prijetnjama, ali eto i to se radi. Jer ne rijetko banke ne mogu da nažu jednostavno dužnike i žirante i njima se ne čeka, a opet ovi nešto ne ušićare. Ni jedna legalno ovakva registrovana agencija neće kupiti od banke dug, dok ne provjeri da li ona može kako to ”naplatiti”, ali pored svih maltretiranja i ubjeđivanja, najmanje opet zvanično koriste esilu.
na koji način djeluju te agencije, koja sredstva koriste?