Capital.ba

Državna agencija pomaže vozačima da napuste BiH

03.02.2020. / 14:45

BANJALUKA – Agencija za rad i zapošljavanje BiH posredovala je prošle godine u zapošljavanju armije domaćih radnika u Sloveniji, što je naljutilo domaću poslovnu zajednicu koja po pitanju radne snage ima hroničan problem, prenosi portal CAPITAL.

državna agencija

Na osnovu sporazuma između Savjeta Ministara BiH i Vlade Republike Slovenije o zapošljavanju državljana BiH u toj zemlji, tokom 2019. godine radne dozvole je dobilo i počelo raditi 14.581 državljana BiH.

Kada se podvuče crta, od 2013. i početka primjene sporazuma pa sve do kraja prošle godine ukupno je izdano 50.580 radnih dozvola.

Nakon što su na ovaj način pronašli zaposlenje, ogroman dio radnika je ostao trajno da živi i radi u Sloveniji, a dobar dio njih su kasnije sa sobom poveli i porodice i ne planiraju da se vrate.

Dok poslovna zajednica poručuje kako je većina tih ljudi mogla biti zaposlena u svojoj zemlji, u agenciji se pravdaju da je u pitanju suficitaran kadar.

“Mi radimo po osnovu evidencija i podataka koje dobijamo od entitetskih zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi. Dok imamo viškova bićemo otvoreni za posredovanje”, kaže za CAPITAL Boris Pupić, portparol agencije.

Prema njegovim riječima polovina od svih koji se zaposle su vozači dok ostatak otpada na varioce, armirače, zidare, građevinare i druge.

Od strane poslodavaca imamo primjedbe za zapošljavanje vozača ali u ovom trenutku na evidenciji ih imamo preko deset hiljada i ta situacija se mora uvažiti”, kazao je Pupić.

Iako se na evidencijama nalaze hiljade nezaposlenih vozača, očigledno je da ne žele da rade u domaćim kompanijama.

Zbog toga Privredna komora Republike Srpske već dvije godine kroz svoj edukativni centar vrši obuku i prekvalifikaciju u zanimanje profesionalnog vozača. To kako poručuju, sigurno ne bi radili da imaju izbor.

 Vladimir Blagojević, portparol komore kaže za naš portal kako bi se uloga agencije trebala preispitati s obzirom da su se okolnosti na tržištu promijenile.

U momentu kada domaća privreda nema ni jednu granu kojoj ne nedostaju radnici ovakva uloga agencije u odvođenju radnika je besmislena i kontra produktivna. Pod ovim okolnostima to što oni rade je nedopustivo i protiv interesa domaće privrede”, ocijenio je Blagojević.

Inače, pored posredovanja za posao u Sloveniji, Agencija za rad i zapošljavanje BiH pomaže i u zapošljavanju njegovatelja u Njemačkoj.

Samo u 2019. godini je u toj zemlji su zaposlena 683 državljana BiH a od 2013. godine oko 5.150 radnika sa srednjom medicinskom školom.

 CAPITAL: Dejan Tovilović

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Državna agencija pomaže vozačima da napuste BiH

    1. Combe

      Politicari, ekonomisti, nazovi privrednici su se utrkivali da nam objasne prednosti trzisne privrede kada su pljackali i unistavali drustvena preduzeca. Racunali su da ce uvjek pljackati, sverovati i da radnu snagu mogu da tretiraju kao robove. Njima je djelovalo da ce sve to trajati vjecno. Nisu na vrijeme shvatili da je rad roba identicna nafti, zlatu ili brasnu. Rad ima svoju vrijednost. Slobodno trziste na djelu. Kome treba rad mora da ga plati. Vremena su se promjenila. Nije ovo 1996 pa da rade kako hoce. Dosta se promjenilo samo u zadnjih deset godina. Nema vise robovlasnistva. Ko hoce radnika moze da ga dobije. Samo se trebamo naci u cijeni.