Div iz BiH na koljenima: Gase pogon sa 200 radnika
31.03.2024. / 10:01
ZENICA – Kompanija ArcelorMittal, jedan od najvećih i najvažnijih privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini, na rubu je opstanka.
FOTO: Srna
Kompanija je prošle godine ostvarila katastrofalne rezultate a posljednje najave iz firme koje stižu ovih dana nisu nimalo optimistične.
Prema podacima portala BiznisInfo.ba, prihodi kompanije prošle godine iznosili su 732,8 miliona KM, što je dramatičan pad u odnosu na milijardu i 54 miliona KM iz 2022. godine. Prihodi su, dakle, za godinu smanjeni za oko 320 miliona KM ili oko 30 posto, što bi pogodilo svaku kompaniju.
Firma je lani zabilježila neto gubitak od 159 miliona KM. Neto dobit u 2022. godini bila je 41 milion KM, a 2021. godine više od 200 miliona KM. Akumulirani gubici sa krajem 2023. iznose 201 milion KM, što predstavlja smanjenje kapitala kompanije za 45 posto.
Najveći faktori koji su uticali na finansijske performanse kompanije u 2023. bili su da je otprema gotovih proizvoda bila na najnižem nivou u posljednjih 14 godina, zbog manje potražnje od 12 posto u odnosu na prethodnu godinu; kao i povećanje cijene električne energije za 20 posto, što rezultira dodatnim godišnjim troškovima od četiri miliona KM.
Takođe, prosječne prodajne cijene čelika bile su 22 posto niže u 2023. u odnosu na 2022. a tu je i značajno povećanje (20 miliona KM) troškova plata od 16 posto.
Kompanija je ove sedmice saopštila da pokušava pronaći načine da izađe iz postojeće situacije, s obzirom da se zbog niske cijene čelika na svjetskom tržištu suočavaju s velikim izazovima u poslovanju.
Između ostalog, odlučili su obustaviti proizvodnju koksa, te poručili da je ovo samo jedan od koraka koje u narednom periodu planiraju preduzeti u tom smislu.
“Radimo plan gdje ćemo rasporediti naše zaposlenike sa Koksare koji su jako dobri radnici i bili su s nama jako dugi period. Zaposlenike koji su bili dugi niz godina s nama ne bismo željeli da izgubimo. Prerasporedit ćemo ih u naše druge radne jedinice”, najavio je direktor Nikhil Mehta.
Ističe da će pokušati zadržati što više radnika u Zenici, dok će višak radnika pokušati zbrinuti u svom pogonu u Njemačkoj ili nekim drugim evropskim zemljama.
Planirano je da na taj način zbrinu oko 15 posto radnika iz tog departmenta. Koksara zapošljava ukupno 200 radnika.
Zenički Mittal upošljava oko 2.200 radnika. Ukupno oko 3.000 radnika zaposleno je u Mittalu u Zenici i Prijedoru, ali postoji još čitav lanac preduzeća i kompanija s kojima sarađuju.
“Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi”, rekao je prošle godine Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.
Pad Mittala bio bi veliki udarac za cijelu ekonomiju Bosne i Hercegovine. BiznisInfo.ba
Tagovi: arcelor mitalzenica
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Vjerovatno nije istina. Ali ako nisu u stanju da vode tako iznimno profitabilno preduzeće kakva je željezara, neka onda otvore poslovne knjige radnicima (radnom kolektivu) i neka pristanu na uspostavu radničke kontrole nad poslovanjem preduzeća.
Vjerovatno nije istina. Ali ako nisu u stanju da vode tako iznimno profitabilno preduzeće kakva je željezara, neka onda otvora poslovne knjige radnicima (radnom kolektivu) i neka pristanu na uspostavu radničke kontrole nad poslovanjem preduzeća.