Crna prognoza ruskog Instituta za globalizaciju

05.05.2009. / 8:15

MOSKVA, Svjetska privreda će se vrlo brzo suočiti sa novim, visokim padom proizvodnje, talasom bankrotstava i porastom nezaposlenosti, ocjenjuju ekonomisti moskovskog Instituta za globalizaciju u socijalna kretanja (IGSO).
Ekonomisti IGSO predviđaju da će novi krizni talas veoma ozbiljno pogoditi i rusku privredu, u uslovima kad se očekuje novi, osjetan pad cijena nafte i drugih strateških važnih sirovina, prenosi agencija “Finmarket.”
Ruski eksperti u svojoj analizi navode da je obuzdavanje globalne ekonomske krize u proteklih nekoliko mjeseci postignuto zahvaljujući ogromnim sumama novca koje su, širom svijeta, date ugroženim kompanijama i bankarskim organizacijama.
Suma finansijske pomoći koju su dobile najugroženije svjetske kompanije i banke premašuje dvije hiljade milijardi dolara, što je omogućilo gobalnoj privredi da se riješi ranijih dugova, plati tekuće porudžbine i ugovori nove, ističe se u analizi IGSO.
“Finansijske veze među kompanijama su ponovo normalizovane, tržišta akcija su počela da nadoknađuju gubitke. Uvećane su i cijene sirovina, ali se tražnja, u cjelini gledano, nije povećala”, ističe Boris Kagarlicki, direktor IGSO.
Kagarlicki naglašava da je vještačko povećanje platežnih mogućnosti biznis struktura u svijetu samo u minimalnoj mjeri uticalo na stabilizaciju potrošačke tražnje.
Šef IGSO smatra da novac namjenjen oživljavanju proizvodnje nije raspoređen ravnomjerno, već je, uglavnom, “pao” u ruke krupnih preduzetnika, što nije rezultiralo najboljim efektima.
Period vještačke stabilizacije se, prema riječima Kagarlickog, ubrzano završava, što potvrđuju i mnogi pokazatelji o naglom gomilanju zaliha nafte i drugih sirovina u SAD, Evropi i Kini.
“U skladištima se uvećavaju zalihe robe, jer ne postoji tražnja. Stabilizacija se približava kraju i mogla bi da se okonča do početka ljeta”, tvrdi Kagarlicki.
On navodi da skok cijena nafte i drugih sirovina, uočen na tržištu u protekla dva mjeseca, nije bio posljedica realnog skoka tražnje, već očekivanog poboljšanja globalne makroekonomske situacije.
Većina velikih svjetskih kompanija je u takvoj poslovnoj klimi uspjela da odloži isplatu svojih dužničkih obaveza, ali ne i da problem dugova riješi na na trajniji i zadovoljavajući način.
Usljed svih pomenutih razloga sada su se stekli uslovi za novo veliko sniženje rentabilnosti u poslovanju proizvodnih i drugih kompanija, a jedino što može još da odloži takav nepovoljan ishod su novi državni paketi finansijske pomoći, zaključuje ruski ekspert.