Branislav Grujić: Država ubija privredu
25.06.2012. / 9:22
BEOGRAD, Duboko sam razočaran načinom na koji se politički establišment ponaša prema situaciji u Srbiji. Obaveza ljudi koji imaju želju da budu na čelu jeste da pruže jasnu viziju.
I ne samo da daju deklarativne izjave šta žele, već i kako misle to da urade, uključujući i ponudu personalnih rješenja. To je onda osnova oko koje se okuplja parlamentarna većina koja hoće da promijeni stanje u Srbiji. Ako se formira vlada istog sastava, sa nekoliko novih imena, zašto bismo očekivali bolji rezultat?
Ovako Branislav Grujić, predsjednik Poslovnog kluba “Privrednik” i vlasnik “PSP Farman holdinga”, u intervjuu za “Novosti”, komentariše situaciju oko formiranja nove vlade.
* Šta vam najviše djeluje kao deklarativna priča?
– Svakodnevno slušamo o borbi protiv korupcije, a čitamo kako se vrbuju poslanici da pređu iz jedne u drugu poslaničku grupu. I to na svim nivoima. Vidimo ideje o formiranju većine kroz neprirodne saveze, što je rezultat političke trgovine. Kako da pričamo o borbi protiv korupcije, a dezavuišemo cijeli demokratski sistem i dokazujemo da je moguć prelazak iz jednog u drugi tabor kada god je to nekom potrebno. Zato ćemo dobijati i dalje packe od EU.
* U mandatu prethodne vlade često su se čule kritike privrednika. Šta je bio glavni problem?
– To nije samo moja poruka, niti “Privrednika”, nego stav svih poslovnih ljudi. Duboko smo razočarani tom politikom koja nas je godinama razjedinjavala. Sukob napravljen između privrede, radno sposobnog stanovništva i intelektualaca u Srbiji vrlo je loš. Ubačeno je sjeme zla, pa ispada da nije bitno raditi, stvarati i biti uspješan, nego je važno nešto drugo. Nijednom zemljom niko nije upravljao kvalitetno, a da je bio u sukobu sa svojom privredom.
* Kako je to moguće promijeniti?
– Glavni zadatak nove vlade će biti da radi na popravljanju biznis imidža. Ako neko misli da će strani investitori da zamijene domaće, vara se. Taj koncept nije uspio. Imamo privrednike kakve imamo, radnici su takvi kakvi su, kao i intelektualci. Moramo među sobom da nađemo konsenzus ako hoćemo da napredujemo. Igra prebacivanja problema u tuđe dvorište, da se ne bi vidjelo da su problemi u sopstvenom, i dovela je do ovakvih nevolja.
* Da li je neka od stranaka pokušavala da razgovara sa vašim klubom o ekonomskom programu nove vlade?
– Iako su postojali neki kontakti, bili su neformalne prirode.
* A šta biste im preporučili?
– Imate sistem koji je razjedinjen. Morate da ga sjedinite. Ne možete preko noći da riješite budžetski deficit. Zamjeram Fiskalnom savjetu što se toliko orijentisao na rezanje budžeta, a niko ne razmišlja kako da se osnovica za njegovo punjenje poveća. Samo štednja, bez stimulacija privrede, vodi u spiralu nadole. Nova vlada mora da obavlja svojevrsni menadžerski posao. Paralelno mora da smanjuje sve svoje troškove, da se racionalno ponaša i da pažljivo investira. Osim toga, izuzetno je važno da javna preduzeća vode najbolji menadžeri i da njihova smjena ili postavljanje budu izraz rezultata i sposobnosti, a ne partijske pripadnosti.
* Osnovali ste i Pokret privrednika Srbije i niste isključili mogućnost izlaska na izbore. Na listama vas, ipak, nije bilo. Zašto, i da li vam sada djeluje da ste pogrešili?
– To je bila želja da probudimo energiju. Četiri godine smo sa Vladom pokušavali da napravimo dijalog i da im pokažemo da im nismo neprijatelji, već saveznici. Privrednicima i privredi nije mjesto u politici. To može da bude samo neka privremena mjera u kriznoj situaciji.
* Prošlogodišnji tradicionalni ljetnji skup kluba “Privrednik” započeli ste riječima da je za srpskom privredom možda jedna od najtežih godina od početka krize. Hoćete li morati ove godine da to ponovite?
– Vjerovatno je ova za nama bila još gora godina, ali vjerovatno nije ni posljednja koja će biti teška. Srpska privreda se, ipak, pokazala žilavom. Ljudi se bore. Sve je teže, ali nije došlo do zaustavljanja. A da li će se i to desiti, teško je predvidjeti. Moramo da vratimo optimizam.
* Privrednici se žale na uslove poslovanja u Srbiji. Vi ste posao započeli u inostranstvu. Da li je teže raditi ovdje?
– Ima stvari u Srbiji koje su jednostavnije za poslovanje, ali ima stvari koje su fazno pomjerene u pogrešnom smjeru. U Srbiji niko ne zarađuje ili vrlo malo zarađuje. U ekonomijama u kojima je sistem usklađen svi zarađuju. Mi imamo sistem koji sam sebe izjeda. Ljudi rade, rade, a onda zbog kursa, ili ko zna čega, sve im propadne. Kad nema profita, koji je generator razvoja, investicija i potrošnje, ne možete da očekujete razvoj društva. Suviše je ograničenja i pravila, naročito u bankarskom sektoru.
* Gdje je onda šansa srpskih preduzeća?
– U saradnji sa evropskim. Nije svuda tako loše. Imamo i otvorena istočna tržišta – Rusiju, Bjelorusiju i Kazahstan.
Uvijek su nam krivi drugi
* “Privrednik” već deset godina okuplja vlasnike najvećih preduzeća u Srbiji. Kada ste imali najveći uticaj?
– Vjerovatno na samom početku, u vrijeme pokojnog premijera Đinđića. Tada smo imali najveće razumijevanje. Sve što je bilo dobro odmah se sprovodilo. Tada se sistem najbrže mijenjao. Poslije smo počeli da gubimo vrijeme na nepotrebne diskusije. Rezultat je da je Srbija poslije 12 godina na dnu svih stranih lista koje procijenjuju uslove poslovanja i konkurentnost okruženja. Nama su za to krivi ljudi iz Svjetske banke koji sprovode istraživanje, a ne mi. Napravili smo ambijent koji dobija ocjene kakve treba da dobije. Novosti
Tagovi: branislav grujicprivrednikpsp farman holdingtopvazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
