BiH lani u EU izvezla robu vrijednu 13,3 milijarde KM
21.02.2023. / 16:35
SARAJEVO – Iz Bosne i Hercegovine je u 2022. godini izvezeno robe u vrijednosti 18,4 milijarde KM, što je više za 3,8 milijardi KM ili 26 posto u odnosu na 2021. godinu. Prema analizama Spoljnotrgovinske komore BiH, domaća privreda je konkurentna i može da proizvodi i izvozi robe na zahtjevna evropska tržišta.
Foto: Spoljnotrgovinska komora BiH
Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (STKBiH) prezentovala je osnovne pokazatelje spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu, s posebnim osvrtom na razmjenu naše države s najznačajnijim trgovinskim partnerima.
Predsjednik STKBiH Zdravko Marinković i potpredsjednici Ahmet Egrlić i Vjekoslav Vuković naveli su da su protekle dvije godine bile turbulentne – pandemija Covid-19, potom rat u Ukrajini, te da je sve to uticalo i na inflatorna kretanja, pa je takva situacija uticala i na ekonomiju u svijetu, a samim tim i na bh. ekonomiju.
U tom kontekstu, Marinković je kazao da je u 2022. godini iz BiH izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti 18,4 milijardi KM, a da je istovremeno uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti 29,1 milijardu KM, što je povećanje od 7,2 milijardi KM ili 33 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Spoljnotrgovinski deficit je, kako je rečeno, iznosio 10,7 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom 63 posto.
“Robna razmjena ostvarena je najviše sa državama Evropske unije. Ukupan obim razmjene sa predstavlja 68 posto ukupnog obima razmjene BiH sa svijetom“, rekao je Marinković.
Obim razmjene za 2022. godinu sa EU je iznosio oko 32,3 milijarde KM, što je više za 7,3 milijarde KM u odnosu na 2021. godinu. Na tržište EU je u protekloj godini izvezeno robe u vrijednosti 13,3 milijarde KM, što je više za 2,8 milijarde KM ili 26 posto u odnosu godinu prije.
Istovremeno je iz EU uvezeno robe u vrijednosti 19 milijardi KM, što je povećanje od 4,5 milijardi KM ili 31 posto u usporedbi sa godinom ranije. U ukupnom izvozu EU učestvuje sa 72 posto, a u uvozu sa 65 posto.
Deficit sa EU iznosi 5,7 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 70 posto.
„Po obimu razmjene prednjači Hrvatska. Obim razmjene s Hrvatskom je iznosio 8 milijardi KM, što je više za 2,6 milijardi KM ili 48 posto u odnosu na 2021. godinu. Izvoz je iznosio 2,6 milijardi KM, što je više za 700 miliona KM ili 36 posto, a uvoz 5,4 milijarde KM, što je povećanje od 1,9 milijardi ili 56 posto, te je ostvaren deficit u iznosu 2,8 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 48 posto“, naveo je Marinković.
Ukupan obim razmjene sa CEFTOM je iznosio 8 milijardi KM, što je skoro 17 posto ukupne razmjene BiH sa svijetom.
Na tržište CEFTA-e je u analiziranom periodu izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti 3,4 milijarde KM, što je više za 863 miliona KM ili 34 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti 4,6 milijardi KM, što je više za 972 miliona KM ili 27 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Deficit sa CEFTA-om iznosi 1,2 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom je 75 posto.
Danas je održan i stručni panel sa bh.privrednicima o temi “Šanse i izazovi izvoza”, a učesnicima događaja su se obratili i privremeni otpravnik poslova u Ambasadi Republike Hrvatske u BiH Mladen Glavina i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac. Nezavisne novine
Tagovi: bihizvozspoljnotrgovinska komora
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Kad su plate mizerne, a plate mogu biti mizerne jer još uvijek ljudi većinom žive u stambeno fondu iz socijalizma… Kad sve fino privatizujete moraćete i plate drastično dići, jer vam niko neće raditi a da živi na cesti, tako da sami sebe ujedate cijenama nekretnina (novopečeni kapitalisti kao klasa).