Bajić u biznisu sa otkupom dugova
04.05.2023. / 12:47
BANJALUKA – Republika Srpska uskoro će dobiti još jedno društvo za faktoring. Njime će upravljati ekonomisti sa dugogodišnjim iskustvom među kojima i bivši direktor NLB banke Radovan Bajić.
FOTO: Agencije
Društvo „Faktoris“ poslovaće u Banjaluci, u ulici Krajiškog korpusa, a Bajić će biti jedan od trojice članova Upravnog odbora.
Bajić će biti član Upravnog odbora zajedno sa pomoćnikom direktora Sektora za upravljanje IT tehnologijama u NLB banci Aleksandrom Grgićem, te nekadašnjim šefom Odjeljenja naplate plasmana fizičkih lica u Novoj banci Đorđem Tegeltijom.
Sva trojica su od Komisije za hartije od vrijednosti dobila saglasnost na mandat od četiri godine jer posjeduju tražene kvalifikacije.
„Mislimo da ima prostora za jedan regularan, dugogodišnji i strpljiv rad. Nadamo se da će u nekom daljem vremenskom periodu to imati smisla i dati rezultate“, kazao je kratko Bajić za CAPITAL.
Direktor i jedan od osnivača „Faktorisa“ je Boris Srdić, koji je do sada radio u Penzijskom rezervnom fondu (PREF) Republike Srpske.
On je poručio da je cijela priča u začetku te da će više informacija moći dati kada bude okončan proces registracije društva.
Inače, u rješenju Komisije kojim se izdaje dozvola za rad se navodi da je u ovom društvu obezbijeđena transparentna vlasnička struktura, da direktor ima dobru poslovnu reputaciju i ugled i odgovarajuće kvalifikacije.
Takođe, ističu da su osnivači fizička lica čije vlasništvo ne prelazi 10 odsto te da je obezbijeđeno 660.000 KM osnivačkog kapitala.
Postoji i poslovni i finansijski plan za prve tri godine rada, a predviđen je i sistem upravljanja rizicima kojima društvo može biti izloženo u svom poslovanju.
Inače, sredinom prošle godine Srpska je dobila prvo društvo za faktoring “Big Faktor” čiji su osnivači Dragana Garača i Dragan Injac.
Pretpostavke za razvoj faktoringa stvorene su krajem 2020. godine kada je usvojen Zakon o faktoringu.
On je omogućio prodaju i otkup potraživanja, dugova i kredita kako na domaćem tako i na stranom tržištu.
Tim zakonom je definisano da predmet faktoringa može biti otkup svakog postojećeg nedospjelog ili budućeg, cijelog ili djelimičnog, kratkoročnog novčanog potraživanja koje je nastalo po osnovu ugovora o prodaji.
Tako na primjer, određeno preduzeće svoje potraživanje prema drugom pravnom subjektu koje nije starije od godinu dana može prodati banci ili društvu za faktoring, a koje će uz naknadu preuzeti naplatu duga.
Pri tome onaj ko ustupa dug garantuje da je preneseno potraživanje oslobođeno zaloga, prigovora, tereta i ostalih prava, odnosno da je po svim osnovama nesporno.
I prije ovog zakona pojedina društva su se bavila otkupom dugova. Suštinska razlika u odnosu na faktoring je u tome što su ona otkupljivala dospjela potraživanja.
Faktoring se bavi nedospjelim potraživanjima. Primjera radi, ako jedno preduzeće ispostavi drugom fakturu sa rokom plaćanja od 90 dana, a odmah mu je potreban novac, može ga dobiti od društva koje se bavi faktoringom a koje onda čeka novac.
Isto tako postoji i obrnuti faktoring, gdje se preduzeće obraća društvu za faktoring za plaćanje dospjele fakture, gdje dug može vratiti kasnije uz određenu naknadu.
Faktoring u brojnim zemljama se koristi kao servis za likvidnost privrede. Njegovo učešće u privredi Republike Srpske je i dalje zanemarivo, dok se u Evropi 11 odsto BDP-a prometuje preko faktoring kuća.
CAPITAL: Dejan Tovilović
Tagovi: faktoringFaktorisradovan bajic
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
