Žiranti u RS za pola godine otplatili 1,6 miliona KM
02.09.2011. / 13:34
BANJALUKA, Prema izvještajima banaka u RS, za prvih šest mjeseci ove godine, 1.454 žiranata otplatilo je 1,6 miliona KM kredita glavnog dužnika. Jemci ili sudužnici su vratili tek 0,37odsto ili 1.206 partija kredita od ukupno 326.595 partija kredita odobrenih fizičkim licima.
Poslednje dvije godine problem otplate kredita od strane jemaca ili sudužnika umjesto glavnog dužnika, posebno je naglašen.
Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, prošle godine 1.842 žiranata ukupno je otplatilo 3,05 miliona KM po 1.507 partija kredita fizičkih lica.
U prvom polugodištu 2011. godine zaustavljen je rast nekvalitetnih krediti u bankarskom sektoru RS koji je bio tokom cijele 2009. i 2010. godine, ali nivo i učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima je i dalje značajan i zahtijeva dodatnu pažnju i oprez, upozorava Agencija za bankarstvo RS.
.
Reprogramirano 120 miliona KM kredita
Sa ciljem ublažavanja negativnih efekata globalne finansijske i ekonomske krize, a vodeći računa o očuvanju stabilnosti bankarskog sektora, Agencija je produžila primjenu Odluke o privremenom reprogramu kreditnih obaveza fizičkih i pravnih lica i u 2011. godini.
Na osnovu te odluke, banke u RS su u prvom polugodištu 2011. godine, od ukupno primljenih 265 zahtjeva za reprogram kreditnih obaveza, odobrile 252 zahtjeva u ukupnom iznosu od 120,3 miliona KM.
Od ukupnog broja odobrenih zahtjeva, 48 se odnose na pravna lica (reprogramirano 117 miliona KM), a 202 partije fizičkim licima (3,3 miliona KM.
.
Prigovor na rad svih banaka
U prvom polugodištu ove godine prigovore klijenata (ukupno 119) imale su sve banke u RS.
Najveći broj prigovora je po osnovu prigovora sudužnika/jemaca (45), ostalog iz oblasti kreditnog poslovanja (17), po osnovu promjene uslova kreditiranja (16), otvaranju i vođenju računa (12), dok se na sve ostale osnove (obračun kamate, naknade po kreditnim poslovima, kreditne i platne kartice i drugo) odnosi 29 prigovora.
Banke su pozitivno riješile 39 prigovora, negativno 60 prigovora, a 20 prigovora je u procesu obrade ili izjašnjavanja.
autor: CAPITAL.ba
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
vise niko ne spominje problem chf kredita.
kurs je od prekjuce fiksiran i to je otprilike 1,62.
Tek mi ništa nije jasno? Toliko dezinformacija od više stotina hiljada žiranata plaća tuđe kredite do informacije hiljadu i nešto. Gdje su ovi iz NVO
prevarenih žiranata da ovo potvrde ili demantuju.
Izgleda, da i u ovim NVO nešto ”ne štima”, a to je isto kao rad i mnogih drugih NVO??
a ha..i sve ce nam biti jasno kad se uporedi ovaj clanak i to sto pricaju iz udruzenja “prevareni zirnati”
dovoljno je uporediti podatke iz ovog izvjestaja i tvrdnje iz ovog clanka
http://www.capital.ba/vodic-za-prevarene-zirante/
Sta je bilo lemi, kakvo je ovo banalizovanje problema instituta ziranta !? Nemoj sebi takve gafove dopustati, ne treba ti to..
najveci je, izgleda problem, bio, procitati sta se potpisuje.
a i ne vidim kakve veze ima makroekonomija sa naplatom potrazivanja.
Pitanje je koliko se njih, od ovih koji vraćaju nečiji kredit, smatra prevarenim? Ili je jednostavno dobar dio njih bio svjestan i prihvata svoju obavezu žiranta…
Uvijek je problem kad morate plaćati tuđe obaveze. Žirantstvo je samo po sebi problem, pa bi bankari morali iznaći kolaterale koji bi nadomjestili žirante, a opet bili dovoljno brzo naplativi. I tu ne treba mnogo pameti, samo primjeniti pozitivna iskustva drugih, prilagođena našim uslovima i problem će biti riješen. Umjesto toga, ekonomisti banaka se bave makroekonomijom i socijalno-društvenim problemima u državi.
ovo je ozbiljan problem, ali su price o stotinama hiljada ziranata koji vracaju tudje kredit,neosnovane