Vlada obara cijenu kvadrata

14.03.2011. / 8:13

BANJALUKA, Slamka spasa… Modeli koji se već primjenjuju u susjednim državama predviđaju da novi stanovi, čija se cijena sada kreće od 1.300 do 3.000 KM po kvadratu, budu jeftiniji i do 15 odsto.
 
Vlada RS namjerava da podstakne stambenu izgradnju, čime bi za mnoge nedostižni krov nad glavom mogao da postane jeftiniji za 15 odsto, saznaje Press RS.
Subvencijama za izgradnju takozvanih jeftinih stanova pod izuzetno povoljnim uslovima Vlada ne želi samo da udomi beskućnike već i da podstakne zamrlu stanogradnju. To bi bila slamka spasa za posrnulu građevinsku operativu, suočenu s dramatičnim padom potražnje za novim stanovima! Ukoliko ove mjere urode plodom, cijene novih kvadrata bi bile znatno niže od sadašnjih, koje se, zavisno od lokacije i kvaliteta gradnje, kreću od 1.300 do 3.000 KM.
Da je stanogradnja pred kolapsom, svjedoči strmoglav pad obima građevinskih radova u januaru, koji su za četvrtinu manji nego prije godinu dana. U Vladi očekuju da bi negativan trend, koji vlada još do početka svjetske ekonomske krize, mogao bar da bude ublažen jer će ova mjera pomiri interese investitora i želje mnogih podstanara u Srpskoj.
Tri modela susjeda
U saradnji s građevincima razmatraju se tri moguća modela po uzoru na rješenja kakva su već viđena u susjednim zemljama i u nekim zemljama EU. Dva modela su, kako saznajemo, zapravo „prekopirana” rješenja subvencionisanja izgradnje novih stanova, koji se, s manjim ili većim uspjehom, već primjenjuju u Srbiji i Hrvatskoj, a svode se na finansijsku podršku države za kupovinu novih stanova.
– Ako se odlučimo za tzv. srpski model, stanovi bi bili jeftiniji za 15 odsto od tržišne cijene, jer bi Vlada kupcima obezbjeđivala subvenciju za tu razliku. Taj model bi se, međutim, odnosio isključivo na stanove do 50 kvadrata u vrijednosti do 100.000 KM. Bio bi uveden i niz drugih ograničenja, poput onog da je to prvi stan u vlasništvu kupca. S druge strane, kupac stana bi bio dužan da tu razliku u cijeni vrati državi kad otplati kredit, ali se na taj iznos ne bi obračunavala kamata, već bi samo vraćao glavnicu. To znači da bi, recimo, poslije otplate kredita od 20 godina, kupac još pet godina vraćao državi 15.000 KM. Problem je jedino što bi ove godine moglo da se obezbjedi samo 7,5 miliona KM subvencija, za 500 stanova – tvrde naši sagovornici.
S druge strane, u Vladi se razmatra i tzv. hrvatski model, koji predviđa da država subvencioniše dio kamate na stambene kredite.
Za razliku od ovih rješenja, koja su već viđena u okruženju, ozbiljno se razmatra i plan nazvan „najam i prenos”, izrađen po uzoru na neke članice EU. Riječ je o vrsti lizinga, koji bi pratila promjena niza zakona jer bi bio novina za nas. On predviđa da kupac zapravo bude podstanar sve dok ne isplati posljednju ratu za stan.
Najam i prenos
– Rata kredita računala bi se kao mjesečna kirija i tek sa otplatom posljednje rate stan bi prešao u vlasništvo kupca. U slučaju da odustane, stan bi ostao vlasništvo stanodavca i niko ne bi bio oštećen. Bez sumnje, ovaj model je najbolji od svih jer bi svi podstanari, koji mogu da plaćaju zakup stana, a ne ispunjavaju uslove da podignu stambeni kredit, imali mogućnost da dobiju svoj krov nad glavom – kažu naši sagovornici.
 

Međutim, bankari su skeptični prema ponuđenom modelu, iako djele uvjerenje da se nešto mora hitno učiniti da bi se podstakla stanogradnja i samim tim oživio cijeli lanac građevinskih kooperanata. Ideja, kažu, nije loša, ali u našim uslovima ipak teško primjenjiva.
Radovan Bajić, predsjednik Udruženja bankara BiH, upozorava da bi primjenu ovog modela morala pratiti promjena cijelog niza zakona, od onog o PDV-u pa sve do zakona koji bi obezbjedio investitoru da brzo izbaci podstanara ako ne bude plaćao rate.
– Nešto slično su i do sada radile lizing kuće, ali su propale jer je svaka rata bila oporezovana, za razliku od rata za kredit koje su toga oslobođene. Zato treba naći rješenje da bi se izbjeglo plaćanje poreza na najam, da bi ponuda bila konkurentna sa cijenom. Taj model nema nekih posebnih prednosti u odnosu na klasičan kredit, osim što bi korisnik, za razliku od kredita, mnogo lakše ostao bez stana jer ne bi bio uknjižen kao vlasnik sve dok ne otplati posljednju ratu – smatra Bajić. PRESS