Capital.ba

Varljivi pad cijena

27.05.2010. / 8:25

SARAJEVO, Sudeći po podacima Agencije za statistiku BiH, registrovani pad opšteg nivoa cijena u BiH od 0,7 odsto u aprilu nije pokazatelj istinskog trenda sniženja cijena.
Agencija za statistiku BiH registrovala je u aprilu deflaciju od 0,7 odsto, do koje je došlo zbog pada cijena električne energije, odjeće, obuće, namještaja, kućanskih aparata, zdravstvenih, te usluga rekreacije i kulture.
Najveći doprinos ukupnom sniženju cijena dala je električna energija, koja je pojeftinila za čak 22,1 odsto, ali to nije rezultat stvarnog sniženja cijene, nego uobičajenog prelaska elektroprivreda na jeftiniju ljetnu tarifu.
Agencija za statistiku BiH registrovala je i da je odjeća pojeftinila 1,1 odsto, uglavnom zbog pojeftinjenja sezonske odjeće. Isto toliko pojeftinile su i cipele, dok su niže cijene zabilježene kod tepiha i podnih prostirki za 0,5 odsto.
Kod zdravstvenih usluga blago su pojeftinili lijekovi za 0,3 odsto i medicinska pomagala 0,2 odsto, kao i sportska oprema, cvijeće i vrtno bilje za 1,8 odsto, te usluge rekreacije za 5,7 odsto.
Ako se kretanje cijena posmatra na godišnjem nivou, inflacija iznosi 2,4 odsto, a na nju su najveći uticaj ostvarili poskupljenje cigareta oko 30 odsto i telekomunikacionih usluga 6,8 odsto, kao i prevoza od 12,3 odsto.
Istovremeno, sa pojeftinjenjima određenog broja proizvoda došlo je i do rasta cijena. Više cijene zabilježene su kod prevoza koji je u aprilu u odnosu na mart poskupio dodatnih 1,1 odsto. Blago su poskupjeli hrana i bezalkoholna pića 0,3 odsto, te usluge restorana i hotela 0,1 odsto.
Kad je riječ o hrani, do manjeg poskupljenja u aprilu je došlo kod pekarskih proizvoda i žitarica, mesa i mesnih proizvoda, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda, sira, masti, ulja, voća, povrća i slatkiša. Takođe, poskupjeli su kafa, čaj, kakao, kao i mineralne vode i sokovi. Skuplje usluge restorana rezultat su rasta cijena ishrane u ovim objektima.
Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu potrošača BiH, kaže da statistika s obzirom na metodologiju koju primjenjuje pokazuje iskrivljenu sliku.
“Oni izračunavaju indeks potrošačkih cijena na osnovu više stotina artikala, miješajući one koji su u svakodnevnoj upotrebi sa luksuznim proizvodima. Prosjek koji se dobije ne održava stvarnu sliku jer prehrambeni proizvodi stalno poskupljuju, što potvrđuju i naše analize prema kojima meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi bilježe blagi rast cijene. Takođe, blago su poskupjele i komunalne usluge”, kaže Lakota.
Dodaje da se poskupljenja ovih proizvoda dešavaju gotovo svake sedmice i to po fening-dva.
“Nove tehnologije omogućavaju izmjenu cijena na hiljadama artikala za kratko vrijeme. Trgovci to koriste i mijenjaju cijene po sistemu toplo-hladno. Najprije spuste cijenu za na primjer dva feninga, pa onda dignu za pet i na taj način ostvaruju dodatnu zaradu”, kaže Lakota.
Smatra da su ovakva ponašanja trgovaca rezultat monopola koji u trgovini postoji uprkos liberalizaciji tržišta.  Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!