Capital.ba

Tegeltija: Redovno izvršavane budžetske obaveze

02.06.2012. / 9:49

BANJALUKA, Republika Srpska je u prvih pet mjeseci ove godine redovno izvršavala sve svoje budžetske obaveze, a najzaslužniji za sigurnost isplate sredstava su izvorni prihodi koji se kreću u zadatim okvirima, izjavio je ministar finansija RS Zoran Tegeltija.

On je istakao da je naplata direktnih poreza za pet mjeseci ove godine bila veća za sedam odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu, te da je došlo i do povećanja naplate doprinosa za oko pet odsto.

“Imali smo i obaveza iz prošle godine od 170 miliona KM po raznim osnovama koje su isplaćene tokom ove godine”, rekao je Tegeltija za Radio televiziju Republike Srpske.

On je izrazio nezadovoljstvo rastom indirektnih poreza po stopi od tri odsto, pojasnivši da je do usporenog rasta došlo zbog vremenskih nepogoda tokom zime zbog kojih je prikupljeno manje sredstava.

Ističući da su neophodne uštede na rashodovnoj strani budžeta, Tegeltija je rekao da je potrebno sagledati kolike one treba da budu i u kom obimu, a nakon toga vidjeti da li će do ušteda doći.

Govoreći o aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom, Tegeltija je istakao da za sada ne postoji podatak koliko bi sredstava tražili Srpska i Federacija BiH, dodajući da je najvažnije da se ispune uslovi MMF-a, koji se odnose na fiskalnu politiku, finansijski sistem i strukturalne reforme.

“MMF traži koordinaciju fiskalnih politika u BiH, unapređenje saradnje poreskih uprava i Uprave za indirektno oporezivanje”, rekao je Tegeltija i dodao da MMF insistira na rješavanju pitanja poravnanja obaveza između RS i FBiH.

On je naveo da se MMF, po pitanju stope PDV-a, zalaže za jedinstvenu stopu kakva je na sadašnjem nivou, dok je Republika Srpska za uvođenje diferencirane stope, gdje bi niža stopa bila za osnovne prehrambene proizvode.

Odgovarajući na pitanje gdje će biti pravljene uštede u Republici Srpskoj, što je takođe jedan od zahtjeva MMF-a, Tegeltija je rekao da će se, ukoliko bude moralo, radije ići na smanjenje plata u javnom sektoru, nego na otpuštanje radnika.

Govoreći o dugovanju FBiH prema RS po osnovu prihoda od indirektnih poreza, Tegeltija je podsjetio da su dugovanja za 2010. i 2011. godinu nešto viša od 35 miliona KM.

“Ovom treba dodati još osam miliona KM iz ranijeg perioda po sudskoj presudi, plus kamate od 6,4 miliona KM. UIO je uložila žalbu na ovu sudsku presudu, iako ona nije strana u sporu”, rekao je Tegeltija.

On je istakao da ukupni dug Republike Srpske iznosi oko 48 odsto od bruto domaćeg proizvoda /BDP/ i Srpska servisira svoje obaveze po dugovanjima.

“Kada RS uzima kredit da gradi autoput, neki kažu da se zadužuje,a ja smatram da to nije zaduženje, već investiranje. Zaduživanje je ono što se uzima za budžetsku potrošnju i mi se zalažemo da za tu namjenu bude što manje zaduživanja”, rekao je Tegeltija.

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Tegeltija: Redovno izvršavane budžetske obaveze

    1. Saša

      Gospodine Tegeltija, kažete da neće biti otpuštanja u javnom sektoru. Znate li da novi pravilnik o normi neposrednog rada sa učenicima, koji je neki dan u vidu UREDBE(??) Vlade došao u srednje škole dovodi do situacije da bi 15-20%srednjoškolskih profesora moglo postati potpuni ili djelimični tehnološki višak. Možda je i neko privremeno umanjenje plata poštenije rješenje od ove uredbe.