Subvencije blago uvećale zaposlenost
07.10.2010. / 8:55
BANJALUKA, Korisnici subvencija u tekstilnoj i kožarsko-prerađivačkoj industriji RS ove godine su, uprkos ekonomskoj krizi, blago povećali broj radnika, prihode i izvoz, pokazala je analiza Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS.
U resornom ministarstvu navode da su subvencije za prvih šest mjeseci ove godine u ukupnom iznosu od oko 1,95 miliona KM dodijeljene za 77 preduzeća iz oblasti tekstila, kože i obuće, koja zapošljavaju više od dvije trećine radnika u toj industriji.
Broj zaposlenih u firmama koje su korisnici subvencija u periodu januar – juni 2010, prema analizi, ne samo da je zadržan, što je bio njihov primarni cilj, već je i porastao za 1,64 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Najveći rast radne snage bilježe preduzeća “Dubicotton” iz Kozarske Dubice koji je ove godine zaposlio dodatna 32 radnika, zatim, “Sanino” iz Dervente 31 radnik i “Obuća” 29 radnika, dok su po 21 radnika zaposlile firme “Alfa” iz Modriče i “Far Star Ogis” iz Srpca.
Dražen Vidović, direktor “Dubicottona”, koji je u vlasništvu italijanske kompanije “Franzoni Filati”, izjavio je da je ta firma na probleme izazvane ekonomskom krizom odgovorila kvalitetom proizvoda i uslugama.
“Na taj način smo uspjeli konkurisati na bliskoistočnim i azijskim tržištima, kao što su Indija, Pakistan i Kina. Od početka ove godine bilježimo ekspanziju kroz povećanje kapaciteta na 23 tone prediva dnevno, te broja artikala. Ostvarujemo, takođe, pozitivne finansijske rezultate koje očekujemo i na kraju 2010”, kazao je Vidović.
“Dubicotton”, koji je, prema njegovim riječima, izrastao u jednu od najsavremenijih predionica u Evropi, zbog velike potražnju planira dodatno proširenje kapaciteta u dubičkoj poslovnoj zoni “Lipova greda”.
U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva navode, takođe, da su korisnici subvencija u prvom polugodištu 2010. povećali svoje poslovne prihode za 3,2 odsto, na oko 62,5 miliona KM, dok je ostvarena dobit iznosila 6,1 milion KM.
Blagi napredak je primjetan i u spoljnotrgovinskoj razmjeni sektora. Vrijednost ostvarenog izvoza u prvih šest mjeseci iznosio je 145,2 miliona KM, što je za 1,34 odsto više u poređenju sa istim periodom 2009, dok je uvoz istovremeno iznosio oko 154,5 miliona KM što je pad za 5,44 odsto.
U resornom ministarstvu napominju da se taj sektor i dalje suočava sa brojnim problemima među kojima se izdvajaju nedostatak vlastitog proizvoda, visoki troškovi, najniže zarade u oblasti industrije, nedostatak obrtnih sredstava i investicionih ulaganja.
Zastarjelost opreme utiče negativno na produkciju i kvalitet proizvodnje, a čak 35 preduzeća ima opremu staru od 15 do 20 godina.
“U cilju revitalizacije i povećanja konkurentnosti industrije tekstila, kože i obuće, neophodno je razmotriti projekte koji bi zamijenili subvencije”, ističu u resornom ministarstvu napominjući da su u toku aktivnosti za iznalaženje najefikasnijih rješenja. Nezavisne novine
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
predlažem da ima kupimo novu opremu i povećamo subvencije, jedino tako bi mogli povećati prihod na milijarde, a to bi značilo da su ispunjeni uslovi i za zapošljavanje još par stotina radnika, što bi u ovim uslovima i prema uobičajenom načinu tumačenja naše vlasti, to bio uspjeh kojim se niko u svijetu ne bi mogao pohvaliti.
Nema veze što rafinerija propada, privatni sektor drži par kompanija kojima je obezbjeđen monopol na tržištu (gotove sve su iz Laktaša), plate u javnoj upravi u prosjeku 2,5 puta veće nego u privredi, potrošačka korpa veća i od prosječne plate u javnoj upravi za 60%, a sve to izračunato prije započetog lanca poskupljenja troškova života, naročito stanovanja i režija.