Srbija ostaje zemlja visokog rizika

05.02.2009. / 11:44

BEOGRAD, “Dan end Bredstrit” (Dun & Bradstreet – D&B) najveća bonitetna kuća na svijetu, Srbiju i dalje svrstava u zemlje visokog rizika, sa rejtingom DB5a.

U izvještaju se ocjenjuje da su “svi izgledi da će fiskalna konsolidacija u kratkoročnom periodu biti kočnica” rastu realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Srbiji, ali da bi trebalo da posluži kao osnova za srednjoročni razvoj. D&B očekuje da će ove godine BDP pasti na 2,5 odsto, dok će u 2010. porasti na 3,5 procenta.

Srbija je sa mnogim zemljama u regionu, počela da osjeća efekte globalne ekonomske krize tek krajem 2008. godine, navodi bonitetna kuća “Rating d.o.o”, koja ekskluzivno zastupa interese kompanije D&B u Srbiji i u Crnoj Gori.

U izvještaju se podsjeća da je, u namjeri da zaštiti tržište i osigura makroekonomsku stabilnost, MMF 16. januara odobrio Srbiji 15-mjesečni “stend baj” (stand-by) aranžman u vrijednosti od 530 miliona dolara, sa odmah dostupnih 350 miliona.

Međutim, srpske vlasti gledaju na aranžman oprezno i trenutno nemaju konkretnih planova za njegovo korišćenje, navodi se u analizi i dodaje da im, umjesto da mu nađu namjenu i pridruže ga programu stabilnosti, aranžman služi samo kao mjera za gradnju povjerenja.

U svom programu, srpske vlasti će se fokusirati na mjere koje imaju za cilj da popune krupnije nedostatke u finansijskom sistemu, kaže se u izvještaju, uz navođenje mjera – ograničenje državnog deficita na 1,75 odsto BDP u 2009. godini, obuzdavanje inflacije, uz održavanje nadgledane fluktuacije za ispomoć eksternom podešavanju, jačanje spremnosti za krizne trenutke, reforme za podršku ekonomiji.

Kao dio novog MMF stand-by aranžmana, vlada implementira smjernice ka jačanju privatnog sektora, navodi se dalje u izvještaju D&B. Mjere uključuju i smanjenje javnog sektora ukidanjem preduzeća u državnom i društvenom vlasništvu kao i smanjivanje fiskalnog deficita.

Nadležni se zalažu i za budžetsku štednju kroz zamrzavanje plata u javnim sektorima kako bi izašli u susret povećanim potrebama investiranja u infrastrukturne projekte.

Iako će fiskalna konsolidacija smanjiti potrebu za potrošnjom u kratkoročnom periodu, napori koji se ulažu u povećanje strukturne efikasnosti će smanjiti troškove poslovanja u srednjoročnom periodu, ocjenjuju u D&B. Tanjug