Robne rezerve RS opraštaju kamate poljoprivrednicima
05.04.2018. / 12:07
– Dug poljoprivrednika iz 2009. i 2011. godine prema Robnim rezervama 3,5 miliona KM
– Poljoprivrednici nisu dobijali opomene od Robnih rezervi zvog duga
BANJALUKA – Skupština povjerilaca Robnih rezervi RS prihvatila je danas prijedlog stečajne upravnice ovog preduzeća Doste Baraković da se poljoprivrednicima koji imaju 3,5 miliona KM duga za regresirano gorivo otpiše kamata, ukoliko do 30. septembra vrate glavnicu duga.
Na sjednici Skupštine povjerilaca, koja je danas održana u Okružnom privrednom sudu u Banjaluci, prihvaćen je izvještaj stečajne upravnice kao i odluke koje je predložila, a među kojima su najvažnije otpis kamata dužnicima koji vrate glavnicu duga i obustavljanje izvršnih postupaka po pravosnažnim prsudama koje Robne rezerve imaju.
Barakovićeva je pojasnila da poljoprivrednici, njih 6.546, za regresirano gorivo iz 2009. i 2011. godine Robnim rezervama duguju oko 3,5 miliona KM. Kazala je da bi pokretanje tužbi protiv ovolikog broja dužnika iziskivalo velike troškove te da je zbog toga predložila da im se ostavi rok u kojem bi vratili samo glavnicu dok bi im kamata bila otpisana.
„Ovakvom odlukom pokušavamo da uz što manje troškova naplatimo što više duga. Nadamo se da će to uroditi plodom jer su mnogi dužnici korisnici podsticaja, ali ih ne mogu dobiti sve dok ne izmire ova dugovanja“, rekla je Baraković.
Ona je istakla da je problem i to što mnogi poljoprivrednici uopšte nisu znali da imaju dugovanja, jer nisu znali šta im je otpisano, a nisu dobijali nikakve opomene od ovog javnog preduzeća.
Barakovićeva je na ročištu rekla da Robne rezerve imaju 265 pravosnažnih presuda u vrijednosti od 866.000 KM od čega se polovina odnosi na kamate te predložila da se i ovim poljoprivrednicima omogući da plate glavni dug, a da im se otpiše kamata uz obrazloženje da je u izvršnom postupku naplata jako mala. Ovaj prijedlog Skupština povjerilaca, takođe, je prihvatila.
Nastavljeni sudski sporovi sa dužnicima
Govoreći o sudskim sporovima koje ovo preduzeće vodi, Barakovićeva je rekla da je kod onih dužnika kod kojih imaju pravosnažne presude, a utvrđeno je da nemaju nikakve imovine donesena odluka o obustavljanju izvršenja, dok su sporovi sa najvećim dužnicima, poput Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i „Farmlanda“, u toku.
„Potraživanja UIO su osporena i podnijeli smo tužbu kako bi dokazali da su ona osnovano osporena. Za ostale sporove koji se pokrenuti prije stečaja tražili smo nastavak“, kazala je Barakovićeva.
Priznata potraživanja povjerilaca od Robnih rezervi RS u stečaju iznose oko 26 miliona KM, dok je vrijednost imovine znatno manja i iznosi svega oko 11,5 miliona KM.
Zbog ovakvog odnosa obaveza i imovine stečajna upravnica ovog preduzeća Dosta Baraković ranije je predložila se pokrene postupak likvidacije.
Barakovićeva je ranije rekla i da su Robne rezerve od samog osnivanja bile osuđene na propast s obzirom na to da su naslijedile velike dugove od nekadašnje Direkcije za robne rezerve.
On je istakla da je upravo to uzrok stečaja, a da su tome doprinijele i neke odluke odluke Vlade RS koje je donosila u funkciji Skupštine akcionara te ugovor sa govedarskom farmom „Farmland“ iz Nove Topole kod koje su Robne rezerve imale značajan broj grla, a kojih danas nema.
Okružni privredni sud u Banjaluci otvorio je stečaj u Robnim rezervama 17. jula prošle godine. Prijedlog za otvaranje stečaja u ovom javnom preduzeću podnio je direktor Robnih rezervi RS Mirko Marčeta 9. marta prošle godine zbog nagomilanih dugova i blokade računa.
CAPITAL: M. Čigoja
Tagovi: dosta barakovicizborizdvajamokamataotpispoljoprivrednicipotrazivanjarobne rezerve rsstecajvazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
