Capital.ba

PURS definitivno potvrdila transferne cijene u „Arcelor Mittalu“

22.06.2017. / 9:00

 – Vidović: Kontrola još traje, ali transferne cijene apsolutno postoje
  – Jelača: Ne mogu komentarisati bez izvještaja

 BANJALUKA, PRIJEDOR – Poreska uprava Republike Srpske u ponovljenoj opsežnoj kontroli definivno je utvrdila postojanje transfernih cijena u „Arcelor Mittalu“ u Prijedoru, čime je Budžet RS oštećen za desetine miliona KM, saznaje portal CAPITAL.

Informaciju je potvrdila i direktor Poreske uprave RS Zora Vidović ističući da će rezultati poreske istrage uskoro biti poznati.

„Bili smo u pravu i prvi put. Transferne cijene apsolutno postoje. Nismo proširili period kontrolisanja u odnosu na prvi izvještaj. Radimo rješenje koje je sud vratio u ponovni postupak i to prvo moramo da završimo, a onda ćemo kontrolisati i period od 2015. godine do sada“, kazala je Vidović za CAPITAL.

Na pitanje šta je bilo sporno prilikom prvog uvrđivanja transfernih cijena u periodu od 2010.  do 2015. godine, Vidović je rekla da je sud našao nekoliko proceduralnih razloga za koje je rekao da nisu po zakonu, između ostalog  i to da agencija „CRU Consulting“ iz Londona nije ovlaštena da radi kontrolu transfernih cijena.

„Naravno da nije ovlaštena, jer to rade samo poreske uprave, ali njihova analiza apsolutno je validna i zasniva se na činjenicama i kretanjima tih cijena u svijetu i kretanjima cijena baš te rude koja se nalazi u Prijedoru. Primjedba mi nije jasna, ali ćemo ispraviti sve greške koje je sud naveo i dodati još izvora informacija koje imamo. Ovaj put će to biti uspješno. Nismo angažovali drugu agenciju, sada kontrolu radimo u vlastitoj režiji, uz pomoć stručnjaka“, istakla je Vidović.

Jelača: Revizora nema već godinu dana

Skeptičan po pitanju novih rezultata kontrole transfernih cijena je direktor „Arcelor Mittala“ Mladen Jelača, koji tvrdi da poreznici u rudnik nisu ušli već godinu dana.

„Nikakav dokument nisam dobio ni u kakvoj pa ni u zvaničnoj formi. Inspektori u u posljednjih godinu dana uopšte nisu dolazili kod nas da ponove kontrolu koju je naložio sud. Da li je moguće da postupak rade mimo nas, ne znam, ali kod nas nisu bili niti su radili išta novo. PURS bi trebalo da nam dostavi dokument jer je to saznanje koje je i nama bitno i nije samo za komentarisanje“, naveo je Jelača danas za CAPITAL.

Zasad, kako tvrdi, „Mittal“ ima samo rješenje suda, koji je utvrdio propuste u kontroli Poreske uprave, i njega smatra validnim.

Inače, Poreska uprava je prošle godine utvrdila da „Mittal“ svojoj željezari u Zenici prodaje rudu po nižim cijenama od tržišnih i na taj način, osim utaje poreza, umanjuje i dobit zajedničkog preduzeća od čega polovina pripada državi.

S druge strane, u „Mittalu“ su tvrdili da cijena koju su nadležni organi koristili u svojoj procjeni poreskog dugovanja ne oslikava tržišnu realnost i komercijalno je neprihvatljiva, kako za Zenicu, tako i za bilo kojeg drugog kupca.

Predstavnici Mittala su ranije istakli da su nezavisni eksperti potvrdili da je pozicija kompanije „ArcelorMittal“ iz Prijedora o ovom pitanju ispravna.

Eventualno utvrđivanje transfernih cijena i utaje oko 50 miliona KM moglo bi da bude okidač za ponovno pokretanje priče o prodaji 49 odsto državnih akcija u Rudniku željezne rude „Ljubija“.

Iako, kako tvrdi, nema novih informacija, direktor prijedorskog „Mittala“ vjeruje da kreatori prodaje samo „čekaju da se duhovi malo smire“.

CAPITAL: Žana Gauk

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: PURS definitivno potvrdila transferne cijene u „Arcelor Mittalu“

    1. Transfer

      Transferne cijene postoje u svim vecim kompanijama u bivsoj jugoslaviji. A da stvarno zele to da rijese nasli bi prosto resenje. Proglasite sve rude za iskljucivo berzansku robu. Zabranite trgovinu robom kao sto je: drvo , ugalj i ruda zeljeza. Dozvolitesamo trgovinu putem robne berze. Pa nece biti situacija sa trzisnim cijenama jer niko na otvoreno trziste nece nuditi proizvod po nerealno niskim cijenama.

      I konacno bi trebalo rijesiti pitanje plovnosti save i poslovanja luke Samac.

      Time bi se nasa prirodna bogastva ucinila dostupnim svim kupcima iz evrope i skocila bi im cijena u nebo.

      • bole

        Druže , normalan čovjek ne može da svari ovak komentar, transferne cijene rade firme kojke rade određeane proizvode u jednoj državi a iste te proizvode šalju svojo sestrinskoj firmi u duerugoj državi koja ima manju ili nema niakavu stopu poreza na dovit , u tome je stvar, ovdje se izbjegava takvim transferima plaćati porez na dobit koji je u RS / na ukupnu dobit firme u jednoj kalendarskoj godini, ali svi strani investitori to rade, Rafinerija BRod, bivći litvanci, Birač, MIttal, i svi ostali kojiimaju način da kapital transferiraju u poreske rajeve, zato je i ime ove mahinacije, transferne cijene, neka nam je bog u pomoži…. ali ima jedna spoznaja svi domaći političari su u vezi sa ovim tajkunima i sa njima dijele tal.. ima dokaza milijon,, ziveli…

        • Transfer

          Nije tacno da transferne cijene rade samo firme koje jedan dio proizvoda rade u jednoj drzavi a drugi dio proizvoda u drugoj drzavi. Transferne cijene rade sve firme bez obzira na posao kojim se bave ili strukturu firme samo ako imaju dovoljno veliki promet da im se isplati.

          Npr ja sam vlasnik 60% fabrike a Vi 40%. Proizvodna cijena robe koju proizvodimo je 1 km a prodajna na trzistu 2km. Znaci zarada je 1km i od te 1km 0.60km ide meni a Vama 0.40km. Posto sam ja vecinski vlasnik ja odlucim umjesto da prodam robu direktno na trzistu za 2km, prodam kompletnu proizvodnju nekoj drugoj firmi u kojoj sam ja 100% vlasnik za 1km. I time nasa zajednicka firma nema nikakvu zaradu a firma u kojoj sam ja jedini vlasnik samo trgovinom ostvati svu zaradu.

          To je princip transfernih cijena. Jos ako firmu na koju prebacujem zaradu lociram u nekom poreskom raju onda sam izbjegao i placanje poreza.

          To rade sve firme ako drzava ima takve zakone da se moze sprovesti u djelo. Kod nas su takvi zakoni.

          Kod rude iz Omarske je bas takav slucaj. Ruda se prodaje zeljezari po dosta nizoj cijeni od realne a ona se sirovo zeljezo prodaje isto tako po dosta nizoj cijeni od realne firmi arselor mital negdje u lukseburgu ili gdje vec. I onda ta firma iz lukemburga to isto zeljezo proda po realnoj cijeni i uzme svu zaradu sebi. Zbog toga drzava nema nikakvu korist od 49% vlasnistva u rudniku jer se sva zarada prelije na neku firmu u inostranstvu gdje je mital 100% vlasnik. Tako rade i sa rudnikom i sa zeljezarom zenica. I na taj nacin kradu male akcionare rudnika i zeljezare za njihov procenat zarade i rs i fbih za njihov porez.

          Kad bi se omogucio efikasan i brz transport ka svjetskom trzistu(luke i zeljeznica) i kad bi se donio zakon da se rudna bogastva mogu plasirati samo preko robne berze onda bi dosli do realne vrijednosti cijene rude.

          Ako je realna prodajna vrijednost rude zeljeza na berzi(trzistu) 100km ni jedan rudnik je ne bi nudio za 50km na berzu. Zato sto bi se odma pojavila druga zeljezara koja bi iskoristila situaciju da kupi sirovinu upola cijene. Onda bi ruda iz rudnika izlazila po realnoj vrijednosti koju odredjuje trziste. Dok se ruda moze prodavati po ugovorima koji nemaju veze sa berzom do tada se u papirima moze naci cijena od 1 km do 100 000 km. I time prelivati dobit u bilo koju firmu u bilo kojoj drzavi u svijetu.

          Svi mi kozemo trgovati na berzi ako imamo novca ili robu. Ti kupi sada 100 barela nafte na berzi i cijena skoci na 100 dolara za barel. Bi li je onda nudio za 60 dolara? Ne bi, jer znas da je odma mozes prodati za 99 dolara.

          To je neka najprostina slika transfernih cijena. U stvarnom zivotu postoje ljudi kojima je samo to posao. Kako da preliju dobit a da se to ne primijeti. I mi obicni narod ne bi ni naslutili da se to desava. Cak su registrovani kao firme za konsalting usluge za finansije.

          Ali to je vec posao za strucnjake ekonomiste.

    2. Bojan

      Možemo li biti bar malo stručni: tvrdnja da transferne cijene postoje ne znači ništa. Transferne cijene su cijene u transakcijama između povezanih lica. Čim se desi transakcija prometa robe ili usluga imamo transfernu cijenu.
      I one same po sebi nisu sporne, pitanje je da li su one onakve kakve bi bile da se transakcija desila između nepovezanih lica na slobodnom tržištu. Ako nisu onda je jedno od povezanih lica imalo niži prihod/viši rashod nego što je uobičajno, odnosno budžet administrativne jedinice iz koje je “oštećeno” povezano lice ima manji prihod.

      • bole

        TRansferne cijene rade isključivo sestrinske firme da bi izbjegle plaćanje poreza na dobit, u jednoj državi a istu robu šalju fiktivnim fakturama u poreske rajeve gdje nema poreza na dobit…

        • Transfer

          Tacno je da se transferne cijene rade za izbjegavanje poreza kako si naveo. Ali ne samo i iakljucivo zbog toga. Procitaj komentar biskupija. A i Bojan je upravu.

    3. vk

      uglavno vidi se da je u rudniku iskopano puno željezne rude koja nije evidentirana u poslovnim knjigama

    4. biskupija

      Transfer cjena je sretstvo razno raznih namjera!!Zavisi šta konkretna ad želi postići.Recimo nedavni slučaj ubrzanog gomilanja gubitka(nakon privatizacije dk u nekda max uspješnoj banjalučkoj f)trans.cj.,a sve na štetu sitnih akcionara .Tako se uprava formirana na strukturi 51:49 otarasila sitnih radničkih akcija i izmjenila strikturu kapitala.Novac izvučen iz redovnog poslovanja upotrebljen za promjenu strukture -dokapitalizaciom itd,itd.Akcionari izmanipulisani raznoraznim ucjenama i psih.pritiscima.