Prva stručna analiza posljedica povećanje poreza i doprinosa u RS
15.06.2011. / 14:24
BANJALUKA, Povećanje fiskalnog opterećenja (poreza na dohodak i doprinosa) u Republici Srpskoj, suprotno je praksi drugih zemalja regiona koje su uglavnom bile fokusirane na mjere smanjenja javnih rashoda i/ili povećanja indirektnih poreza. Novo opterećenje će imati brojne negativne efekte na privredu RS, ocjenjuje u dvije nezavisne stručne analize koje naručilo Udruženje ekonomista RS SWOT.
Uvažavajući “težinu” efekata povećanja poreza i doprinosa na plate u RS, koje je na snazi od januara 2011.godine, Udruženje ekonomista RS SWOT je pripremilo dvije nezavisne analize.
Jednu analizu je uradio Centar za istraživanje i studije „GEA“ iz Banjaluke i možete je preuzeti iz četvrtog broja Kvartalnog ekonomskog monitora SWOT, na http://www.swot.ba/pdf/monitor04/monitor04.pdf
Drugu su uradili članovi Udruženja u saradnji sa našim stručnim saradnicima iz Srbije i Hrvatske. Saradnik u izradi analize iz Srbije je Mr.Aleksandar Ilić, analitičar u firmi Altis Capital iz Beograda, dok je saradnik iz Hrvatske g. Hrvoje Stojić, direktor Sektora za ekonomska istraživanja Hypo Alpe Adria Bank, Zagreb.
Obje analize su ukazale na brojne negativne efekte koje će povećanje poreza i doprinosa na plate imati na privredu RS u dugom roku. Fiskalno opterećenje zarada je ugrozilo troškovnu konkurentnost Republike Srpske.
.
“Kapital je kukavica…”
Danas kapital dolazi u zemlje koje podstiču i privlače strane investitore, one koje daju finansijsku koncesiju – poreske olakšice, grantove u gotovini i posebne subvencije, one koje imaju odgovarajuću infrastrukturu i neophodne stručne kadrove, kao i one koje kreiraju osnovu koja će zadovoljavati zahtjeve i očekivanja stranih ulagača. Dakle, strani kapital ide u zemlje koje imaju najpovoljniju investicionu i poslovnu klimu, bez administrativnih barijera, što znači da visina poreskih stopa nije presudna za privlačenje investicija. S obzirom na to da su u Republici Srpskoj jedina komparativna prednost bile niske stope poreza i doprinosa, donošenjem novih zakonskih rješenja „potrošen“ je jedan od osnovnih atributa RS u borbi za privlačenje investicija i to kako stranih, tako i domaćih.
Na bazi ovdje predočene analize može se ocjeniti da povećanje poreza na dohodak i doprinosa sa stanovišta mjera ekonomske politike nije opravdano i to iz nekoliko razloga.
.
Greška kreatora
Kreatori ekonomske politike u Republici Srpskoj posegnuli su za merom koja odstupa od dobre prakse većine zemalja koje su kao mjere fiskalne konsolidacije uglavnom koristile prilagođavanje na strani javne potrošnje i/ili kroz povećanje indirektnih poreza (uglavnom PDV i akciza). Na taj način, većina zemalja je očuvala svoju poresku (troškovnu) konkurentnost, a neke od njih su istu i unapredile stvarajući time pozitivne osnove za postkrizni rast i razvoj. Povećanjem fiskalnog opterećenja na zarade Republika Srpska više u tom smislu najkonkurentnija destinacija.
Pored uticaja na konkurentnost, može se opravdano očekivati da će povećanje fiskalnog opterećenja izazvati i druge negativne efekte poput povećanja nezaposlenosti, smanjenja zarada, smanjenja dugoročne stope rasta, povećanja poreske evazije i drugih mjera.
Ne sporeći potrebu za smanjenjem deficita u budžetu možda bi bilo potrebno razmisliti o novim pravcima kreiranja fiskalne politike. S obzirom na to da jedna od mjera može biti i povećanje stope indirektnih poreza, a koja iz poznatih političkih razloga teško da je ostvariva, trebalo bi proučiti iskustva ostalih zemalja.
Jedan od pravaca mogao bi biti uvođenje progresivnih stopa poreza na dohodak (ranije spomenut primjer Hrvatske, Njemačke 15-45%,
Austrije 23-50%) uz istovremeno uvonenje, odnosno vraćanje neoporezivog cenzusa, koji postoji u mnogim zemljama EU (npr. Njemačka 8.000 EUR/god, Austrija 10.000 EUR/god,); proporcionalne stope poreza na dobit uz moguće poreske olakšice u smislu neplaćanja poreza na reinvestiranu dobit (samo za proizvodna preduzeća).
.
Alternativa otpuštanju
Sljedeći korak u stabilizaciji i smanjenju budžetskog deficita, a na osnovu detaljnih analiza, trebao bi biti u pravcu efikasnije sistematizacije radnih mjesta u organima državne i lokalne uprave. Dakle, to ne znači da je otpuštanje zaposlenih jedina mjera. Realokacija postojećih kadrova, planiranje budućeg zapošljavanja, smanjenje jaza izmedju plata u javnom i realnom sektoru bi, sasvim izvjesno, dovelo do smanjenja javne potrošnje i potrebe za povećanjem opterećenja realnog sektora. Druga istraživanja su pokazala da postoji još puno prostora za smanjenjem materijalnih troškova (sumnjivi postupci javnih nabavki, neracionalno trošenje kanc. materijala , goriva i sl.)
Ovo su samo neke od mjera koje mogu u značajnoj mjeri pokriti budžetski deficit, uz istovremeno uvažavanje socijalnih kategorija (uvonenje neoporezivog cenzusa) i stimulisanje preduzeća da ulažu u nove investicije (neplaćanje poreza na reinvestiranu dobit).
.
Preuzmi:
EKONOMSKE POSLJEDICE POVECANJA STOPA POREZA NA DOHODAK I DOPRINOSA U REPUBLICI SRPSKOJ[1]
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
nikako da se nakanim da procitam ovo, mada swot analize ne citam, mogao bih ovu drugu.