Kako preživjeti kada stignete do bankrota
27.08.2012. / 8:30
BANJALUKA, Građani koji su na rubu bankrota moraju da osmisle dugoročnu strategiju na putu do izlaska iz duga, savjetuju stručnjaci koji se bave ovom problematikom širom svijeta.
Američki analitičari ustanovili su novu strategiju za borbu sa dugovima koju su nazvali „snježna grudva”. Na osnovu studije koja je obuhvatila 4.200 osoba koje su bile praktično pred bankrotom ustanovljeno je da građani treba najprije da otplaćuju manje dugove – račune za komunalije, kartice, dozvoljene minuse…
– Rješavanje tih manjih zaostataka otvara veće šanse za sveukupan izlazak iz minusa. Nije bitna količina novca koju ste otplatili. Bitna je količina računa ili kredita koje ste otplatili. To je najbolji pokazatelj hoće li se osoba izvući iz dužničkog ropstva – objasnio je Dejvid Gal, vođa studije.
Pritisak na banke
Koliko god ovo djelovalo logično i na prvi pogled lako, domaći analitičari ocijenjuju da američki recept ne bi mogao u potpunosti da se preslika na srpske dužnike.
– Krene snježna grudva, pa te zatrpa lavina – našalio se ekonomista Miladin Kovačević i nastavio u ozbiljnom tonu: – Uz dužno poštovanje prema njihovim stručnjacima, ne vidim nikakav smisao ove strategije. Naime, svaki račun i svaki kredit ima datum kada dospjeva na naplatu, pa nije moguće jedan otplaćivati, a ostale ostaviti po strani. Ali da nekim čudom čovek uspije i da otplati recimo dvije kreditne kartice, kojim novcem će otplatiti ostale dugove? Osim tog eventualno psihološkog momenta da dužnik zna da ima jedno zaduženje manje, ne vidim nikakvu konkretnu korist od ove logike – zaključio je Kovačević.
Problemom otplate dugova sve zaduženijih građana bave se i mnogi drugi svjetski i evropski stručnjaci, a među njima je hrvatski analitičar Predrag Bejaković sa Instituta za javne finansije, koji nudi rješenje malo primjenjivije našem području. On savetuje da ukoliko građani već kasne sa plaćanjima, prvo treba da podmire dug sa većom kamatom.
– Najskuplji kredit ili dug plaćajte prvi, jer će zaduženje po njemu narasti više. Radije odložite račun sa nižom kamatom – tvrdi Bejaković.
Njegov savjet je i da se prvo plaćaju oni komunalni dugovi, jer će se ukidanje tih usluga prvo osjetiti.
– Raspitajte se koji isporučilac usluge je najstroži i ko bi mogao prvi da prekine sa isporukom. Struja, voda, telefon, razni energenti i komunalije ne podlježu istovremenim sankcijama ukoliko ih ne platite – predlaže Bejaković.
S tim u vezi, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić kaže da u Srbiji oni koji neredovno plaćaju račune nerjetko dobijaju mogućnost na razne popuste. Tako ispada da se nagrađuju oni koji kasne u otplati.
Prema Savićevom mišljenju, država treba da izvrši svojevrstan pritisak na banke, koje će malo da prikoče i naprave jedan kompletan reprogram dugovanja građana i privredi.
Pažljivo planirajte
Stručnjaci iz Srbije takođe savjetuju da građani obavezno osmisle strategiju. Kao prvi korak predlaže se popisivanje svih troškova, a istovremeno se insistira i na komunikaciji sa bankom.
– Najgora moguća varijanta je da se oglušite na pozive banke i zanemarite te obaveze. Na kraju balade možete samo još gore da prođete. Koliko god zvučalo nevjerovatno, banka je spremna da izađe u susret klijentu, ali ne da bi pomogla njemu, nego sebi – kaže za Press nedelje Dušan Uzelac, direktor sajta Kamatica.
– Za banku je veliki problem ukoliko ne može da naplati svoje potraživanje i uđe u proces sa hipotekama, advokatima i zaplenom imovine. Zbog toga i savjetujemo ljude da odu do banke i vide postoji li šansa da se njihov kredit, umjesto u kratkoročni, pretvori u dugoročni.
Dakle, kratkoročne kredite i dug na karticama pokušajte da pretvorite u dugoročni – kamate su povoljnije, rata niža. Dugoročna strategiju izlaska iz dugova podrazumjeva da se finansijski planovi prave na najmanje dve do tri godine, a za one koji imaju kredite planovi se rade na ceo otplatni period.
– Bukvalno, ako neko sada ima stambeni kredit na 25 godina, treba da se zapita gde će biti 2037. godine. To možda zvuči suviše apstraktno, ali je svakako odgovornije od, na primjer, odlaska na letovanje iako za šest mjeseci neće imati da registruje automobil – navodi Uzelac. Press RS
Tagovi: bankebankrotsavjet strucnjakavazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Kovačević, Bejaković, Savić i Uzelac zdravorazumskom logikom su dali bolje prijedloge prezaduženim građanima nego sve američke studije i njihovi stručnjaci zajedno. Ja bih samo dodao da onaj ko je dovoljno pametan da napravi strategiju izlaska iz duga, sigurno je imao i pameti da napravi strategiju neupadanja u dužničku krizu. Tačno je da se dugoročno ne mogu predvidjeti sve stvari, ali zato uvijek treba imati rezervni plan, i naravno držati se one stare narodne: “Pruži se koliko je jorgan dug”.