Capital.ba

EU uvjerena u dogovor sa Grčkom

11.06.2011. / 20:25

NIŽNJI NOVGOROD/ATINA, Predsjednik Evropske unije Herman Van Rompej rekao je danas da je “uvjeren” u to da će do kraja juna biti potpisan novi program pomoći Grčkoj.
“Mi radimo na dodatnim evropskim finansijskim sredstvima za Grčku. Kao i ranije, to će imati pozitivan rezultat i sporazumjećemo se do kraja ovog mjeseca”, istakao je Van Rompej.
“Ako me pitate da li sam siguran, moj odgovor je da, siguran sam”, rekao je on.
“Radimo na raznim nivoima u okviru programa. Najprije, to je paket mjera Grčke za zaustavljanje fiskalnog isklizavanja u 2011. godini i tu ona preduzima znatan napor”, rekao je Van Rompej na kraju samita Rusija-EU u Nižnjem Novgorodu, 500 kilometara istočno od Moskve.

On je pružio uvjeravanja da EU radi “na uključianju privatnog sektora” – komercijalnih banaka za pomoć Grčkoj.

Godinu od angazovanja EU i MMF za pomoć Grčkoj obezbjeđivanjem 110 milijarde evra u kreditima tokom tri godine, Evropljani razmatraju novu pomoć toj zemlji koja i dalje ima ogroman dug. Prema jednom diplomatskom izvoru, nova pomoć bi mogla da iznosi najmanje 90 milijardi evra.

Diskusija o učešću privatnog sektora u novoj pomoći Grčkoj u fokusu je EU i u središtu razlika između zemalja evrozone i Evropske centralne banke (ECB). To pitanje će biti i glavna tačka samita EU 23. i 24. juna.
Grčki ministar najavljuje nove mjere štednje
Novi petogodišnji plan mjera štednje je neophodan da bi Grčka mogla da vraća dugove i konačno se izvuče iz duboke dužničke krize, izjavio je u Atini ministar finansija Jorgos Papakonstantinu.

Nove mjere štednje koje je Vlada poslala u Parlament na glasanje krajem juna, treba da podstaknu reforme koje EU i Međunarodni monetarni fond (MMF) zahtjevaju od Grčke u zamjenu za 110 milijardi evra zajma za spasavanje.

“Pred nama je izbor između teškog puta i puta uništenja. Ova vlada neće nikad izabrati put uništenja. Moramo da popravimo ono što ne valja ili ova zemlja neće imati budućnost”, rekao je Papakonstantinu prilikom predstavljanja novih mjera.

On je ukazao da novi plan štednje koji će biti na snazi do 2015. godine, mora da bude odobren u Parlamentu kako bi Grčka u julu dobila sljedećih 12 milijardi evra iz programa za spasavanje.

Bez novih mjera štednje grčki dug, koji će prema procjenama 2011. godine dostići 160 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), do 2015. će dostići 200 odsto BDP-a.
Usvajanje mjera štednje možda neće biti dovoljna garancija da Grčka dobije očekivana sredstva, napominje agencija Asošiejted pres (AP), pošto MMF ne želi da isplati novac dok se ne nađe rješenje za finansiranje Grčke do 2012. godine.

Nove mjere štednje treba da smanje državne rashode i povećaju poreze do kraja 2015. godine, dvije godine po isteku mandata ove vlade, a predviđaju i 50 milijardi evra privatizacije.

Nove mjere, kao i to što oštre mjere štednje uvedene 2010. godine nisu dale očekivane rezultate, doveli su do rasprostranjenog nezadovoljstva, te su pred Skupštinom, na centralnom atinskom trgu, Sindagmi, građani uspostavili logor i cjelodnevne proteste.

Papakonstantinu je naveo da će biti smanjeni rashodi za odbranu i da će sljedećih godina broj državnih službenika biti smanjen za 150.000, sa sadašnjih 700.000. On je dodao da će biti uveden odnos od jednog novog zaposlenog na svakih 10 penzionisanih ili otpuštenih, kako bi se omogućile strukturalne promjene.

Među ostalim mjerama je suzbijanje izbjegavanja poreza tako što će građani biti oporezovani na osnovu procjenjenih troškova života, a ne prijavljenog prihoda.

Papakonstantinu je dodao i da su počeli pregovori sa švajcarskim vlastima kako bi se povećalo “vraćanje bogastva u zemlju”, pošto se pojavila zabrinutost da Grci iznose novac u inostranstvo.

On je rekao da vlada razmatra i ukidanje poverljivosti bankarskih podataka za građane koji su bili ili i dalje jesu na uticajnim mjestima, kako bi njihovi računi u bankama mogli da budu provjereni.

Još nisu donijete odluke o povećanju poreza na imovinu, snižavanju cenzusa za porez na prihod i uvođenju dodatnih poreza na bezalkoholna pića i prirodni gas, ali će biti uvedeni dodatni porezi na čamce za rekreaciju i bazene, ukazao je grčki ministar finansija. Beta

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!