Capital.ba

Značajno veći indeks industrijske proizvodnje

30.08.2011. / 12:24

BANJALUKA, Indeks industrijske proizvodnje u Republici Srpskoj u julu veći je za 21,1 odsto nego u julu prošle godine.

U odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2010. godine indeks je veći za 11,9 odsto, a u odnosu na juni tekuće godine za 1,4 odsto – podaci su Zavoda za statistiku RS.

Broj zaposlenih u industriji u julu ove u odnosu na juli prošle godine veći je za 0,2 odsto.

Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za ličnu potrošnju u RS, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u julu su u odnosu na juni bile niže u prosjeku 0,4 odsto.

Godišnja inflacija u julu ove godine u odnosu na prošli juli iznosila je 3, 6 odsto.

Promet u trgovinama na malo u julu je bio veći za 7,9 odsto nego u junu. U strukturi prometa najviše su učestvovali trgovina na malo u nespecijalizovanim prodavnicama sa 31,2 odsto, trgovina na malo motornim gorivima i mazivima sa 28 odsto i ostala trgovina na malo robom u specijalizovanim prodavnicama sa 18,8 odsto, dok najmanje učestvuje trgovina na malo izvan prodavnica i to 0,3 odsto.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, pokrivenost uvoza izvozom u 2010. godini iznosila je 53,7 odsto, dok je spoljnotrgovinski deficit iznosio milijardu i 875 miliona KM.

Najiše se izvozilo u Srbiju i Italiju, a najviše uvozilo iz Rusije i Srbije.

U julu ove godine u RS je zabilježen dolazak 22 021 turiste koji su ostvarili 63 466 noćenja. Najviše noćenja zabilježili su domaći turisti, a među 9 456 stranih turista najviše je bilo turista iz Srbije i Slovenije.

U drugom tromjesečju ove godine u RS je registrovano ukupno 76 756 vozila, od čega 5 556 vozila koja su prvi put registrovana, što je za 14,2 odsto više nego u drugom tromjesečju prošle godine.

U RS je najviše vozila starijih od 15 godina, vozila starosti od pet do 15 godina je 36,8 odsto, dok je onih do pet godina starosti 11,4 odsto.

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Značajno veći indeks industrijske proizvodnje

    1. lemi

      1) koja drzava na svijetu, pod navedenim uslovima, ostvaruje ‘ekonomiju blagostanja’?
      2) vremena krize ne spadaju u normalne uslove poslovanja. u zadnjih 100 godina, recesija je trajala kumulativno 20 godina.
      3) potpuno pogresno. ko ce biti taj koji ce zaposljavati narod u preduzecima koja ne stvaraju dobit?

    2. radoja

      “cilj je sticanje dobiti”, a ne “proizvodnja i narodna ekonomija” po lemiju-ne slazem se sa ovim stavom zbog sljedeceg:
      1) sticanje dobiti bez proizvodnje i narodne ekonomije je de facto nemoguce. protivrjecnost je u samoj formulaciji. takva dobit ako bi se i stvorila u sektoru usluga recimo (finansijski sektor npr) bi se prelila, jer nije u vlasnistvu gradjana r srpske i povecala bi blagostanje drugih naroda. iskustvo svih zemalja dokazuje da je ekonomiju blagostanja nemoguce ostvariti bez nacionalne ekonomije. kako moze jedan narod prisvojiti dobit ako nema svoju ekonomiju?
      2) ostvarenje dobiti jeste jedan od ciljeva al ne najbitniji. u vremenima krize mnogi giganti zbog svoje tromosti proizvode gubitke, ali ipak eksternalije koje proizvodi poslovanje takvi giganti su bitnije za drustvo od striktnog cilja ostvarenja dobiti.
      3) trebutno za srpsku ekonomiju u bih bitnije je zaposliti narod pa makar i u preduzecima koja ne bi stvarala dobit u prvom periodu i industrijama koje evropljani izvoze.

    3. lemi

      nije cilj proizvodnja, niti narodna ekonomija. cilj je sticanje dobiti, uz postovanje legislativnog okvira (placanje poreza, doprinosa i ostalog). pa i drzavu treba voditi kao akcionarsko drustvo.

    4. Dragan

      tako je majstore Radoja šta dodati posle tvog i lemijevog komentara,za pametne ništa a budalama možeš napisati roman o propaloj i uništenoj privredi,o bezkurpuloznim kriminalcima,ljigavcima… oni to neće razumjeti,

    5. radoja

      lemi, lemi da ne kazem mile–cilj je proizvodnja i narodna ekonomija pa makar i ne generisali dobit, jer imas 42 posto nezaposlenih, ne racunajuci studente. ovdje je problem sto po ovome izvjestaju mi smo napredniji od kine, njemacke kojima i rast od 2-4 posto predstavlja izlaz iz recesije. ovo je propaganda 1/1. ovim clankom se pokusavaju kupiti trice i prodati kucine. nemamo mi nista, ni jedne banke, preduzeca, brenda koji je bitan makar i u regionu a da ne pricam dalje!

    6. lemi

      valjda veci nego u JUNU?

      opet malo selektivnih podataka. pokazatelji zdravlja privrede se vise ne tumace analiziranjem podataka zavoda za statistiku, vec analizom finansijskih izvjestaja, jer cilj nije proizvodnja vec dobit. slaba vajda ako se povecava industrijska proizvodnja a generise gubitak.