Capital.ba

Zatražiće od Hrvatske odštetu od 650 miliona maraka

14.07.2008. / 0:29

MRKONJJĆ GRAD – Opština Mrkonjić Grad nije i nikada neće odustati od namjere da tuži Hrvatsku za ratnu štetu koju su počinile oružane snage ove države za vrijeme okupacije područja mrkonjićke opštine od 10. oktobra 1995. do 4. februara 1996. godine.
Načelnik mrkonjićke opštine Zoran Tegeltija, koji je podsjetio da će tužba biti podnesena do kraja godine. Visina štete procijenjena je na više od 650 miliona maraka.
– Odluku o podnošenju tužbe donijela je Skupština opštine i niko nema pravo u Mrkonjiću da odustane od tužbe. Podnošenje tužbe nije vezano rokom, jer predmet ratne štete i zločina ne može da zastari i učinićemo sve da se do kraja godine podnese tužba – rekao je Tegeltija.
Odgovorni u opštini i Sekretarijatu Vlade za saradnju sa Haškim tribunalom tvrde da legitimitet tužbi koja će biti podnesena daje i priznanje haškog optuženika generala Ante Gotovine Haškom tribunalu da je za vrijeme oružane akcije Hrvatske vojske “Oluja” boravio u BiH. To je potvrda da je država Hrvatska, njeno državno i vojno rukovodstvo odgovorno za sve šta se dešavalo za vrijeme okupacije na mrkonjićke opštine.
– Sistematski su uništavani stambeni poslovni objekti, zapaljene su i porušene 3.644 kuće, 700 stanova, dok je 6.017 stambenih objekata oštećeno. Uništen je cjelokupan stočni fond – rekao je Tegeltija.
Iz fabričkih hala odnesene su i opljačkane sve mašine i postrojenja za proizvodnju, a neka od njih bila su teška i po nekoliko desetina tona.
– Iz Drvne industrije “Manjača” odnesene su sve mašine i oprema koja se mogla demontirati. Odnesen je i veliki gater za prorez oblovine teške nekoliko desetina tona. Po svjedočenju nekih svjedoka da bi gatere odnijela grupa koja je to radila isjekla je krov na bali i uz pomoć helikoptera odnijela gater – priča nekadašnji direktor “Manjače” Slobodan Ćoćkalo.
Na mnogim kućama, stambenim i poslovnim objektima još uvijek postoje grafiti sa imenima ratnih jedinica iz hrvatske. Tako u selu Gerzovo, na zidu zapaljene Fabrike sanitetskog materijala stoji natpis: “Legenda koja hoda. Šimo Debeljak. Zadar”.
Uz natpis na zidu vlasnik fabrike Jovo Popović podigao je spomen-obilježje, s natpisom: “Ovdje počiva prva proizvodnja sanitetskog materijala u BiH. Zapalila Hrvatska vojska 25.1.1996. godine”.
– Da se ovaj zločin ne bi zaboravio, odlučio sam da podignem spomenik. Zapaliti fabriku ljudski je vandalizam, koji može da uradi samo pomračeni um. Ovaj spomenik će trajno svjedočiti i biti dokaz da je vojska države Hrvatske ratovala u BiH i okupirala srpsku zemlju – rekao je Popović i dodao:
– Uspio sam da saznam da je fabrika zapaljena 25. januara 1996. godine, devet dana prije nego što ćemo se vratiti iz izbjeglištva. Zna se ko je to uradio. Međutim, godine su prolazile, a za zločin niko nije odgovarao. Odlučio sam i tužio državu Hrvatsku Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu. Do sada nisam dobio nikakav odgovor.
Istraga o ubijenim Srbima tapka u mjestu
Za vrijeme okupacije mrkonjićke opštine počinjeni su stravični ratni zločini. U masovnoj grobnici u Pravoslavnom groblju pronađena su tijela 181 ubijenog srpskog civila i vojnika. U više manjih grobnica pronađeno je još 400 žrtava, od čega 260 sa područja mrkonjićke opštine.
Biro Vlade za saradnju sa Haškim tribunalom 2002. godine dostavio je zahtjev Haškom sudu za pokretanje tužbe za zločine u Mrkonjić Gradu. Međutim, tužilaštvo nije pokrenulo istragu, već je prije dvije godine predmet ustupilo Sudu BiH, koji se do sada nije oglašavao o ovom predmetu.  “Glas Srpske”

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!