Zadužili se za vrijednost 51 odsto Telekoma

31.05.2011. / 8:40

BEOGRAD, Srbija se od početka godine prodajom trezorskih zapisa zadužila za 1,38 milijardi evra. Najčešće je prodavala hartije u dinarima na koje je kamata iznosila i iznad 13 odsto. Prema riječima Ivana Nikolića, saradnika Ekonomskog instituta, ispada da smo za pet mjeseci uspjeli da se zadužimo i potrošimo više od iznosa koji smo tražili za 51 odsto Telekoma Srbija.
– Da bi građani bili svjesni koliko je zapravo zaduživanje države, možda je najbolje poređenje sa cijenom koju smo tražili za većinsko vlasništvo u Telekomu – kaže Nikolić.

Na jučerašnjoj aukciji prodato je 58,9 odsto ponuđenih trogodišnjih državnih evro obveznica ukupne nominalne vrijednosti 58.890.000 evra po stopi prinosa od pet odsto godišnje, a na naplatu dospijevaju 1. juna 2014. godine. Isplata kupona je polugodišnja. Već sutra država će ponuditi na prodaju i obveznice u vrijednosti od 102 miliona evra koje nisu prodate sredinom februara. Tako da će se ove nedjelje zadužiti za dodatnih 160 miliona evra.

– Najpametnije bi bilo da štedimo više jer se tako brže smanjuje deficit i potreba za zaduživanjem. Svaka aktivnost usmjerena na finansiranje deficita i ranije i sada pravila je problem. Kada imate veću potrošnju države, slijedi inflacija. S druge strane, kakav god da izmislite mehanizam finansiranja deficita, on stvara problem u pogledu kursa, što je i sada slučaj sa emitovanjem evro i dinarskih obveznica – objašnjava naš sagovornik.

Kako to u praksi izgleda? Kada država emituje obveznice bilo u dinarima ili u evrima, to ima za posljedicu jačanje dinara. Problem je, međutim, u tome što je jačanje domaće valute na ovaj način bez efekata na stabilizaciju cijena, pa čak i na njihov pad.

– Sve to na kraju plaća izvozni sektor. I proces je vrlo nepovoljan pošto da bi država izmirila obaveze i namirila budžetske korisnike, bilo da su oni zaposleni ili penzioneri, to radi na veliku štetu izvoznog sektora. On je u prošlom periodu imao neku korist od prilagođavanja platnog bilansa, koja se ogledala u depresijaciji valute. Sada je drugačije, da li zbog predizborne kampanje? Pretpostavljam da zbog toga država dopušta da se čitav proces tako odigrava – ukazuje Ivan Nikolić.
Prva aukcija državnih zapisa izraženih u evrima održana je 9. februara, kada je prodato svih 200.000 hartija ukupne nominalne vrijednosti 200 miliona evra. Ti pedesettronedjeljni zapisi su prodati po godišnjoj kamatnoj stopi od 4,48 odsto. Poslije toga, 14. februara, održana je aukcija petnaestogodišnjih kuponskih obveznica u evrima ukupne nominalne vrijednosti 200 miliona evra. Na toj aukciji prodato je 48,69 odsto emisije sa godišnjim kuponom od 5,85 odsto, pa je uprava za 1. jun zakazala reotvaranje, gdje će ponuditi preostale evro obveznice ukupne vrijednosti 102,64 miliona evra.

Procedura kupovine i naplate dobiti

•    Dinarski zapisi – Mogu biti 3, 6, 12, 18 i 24-mjesečni. Prinosi (zarada) se kreću u rasponu od 12 do 15 odsto, u zavisnosti od ročnosti (emisije koje prije dospijevaju imaju nižu zaradu i obrnuto). Ovim dužničkim hartijama se trguje uz diskont, odnosno u roku dospijeća njihov vlasnik naplaćuje iznos koji piše kao nominalna vrijednost. “Ako kupite jedan komad neke od ovih hartija nominalne vrijednosti 200.000 dinara, prilikom kupovine plaćate nominalnu vrijednost (200.000 dinara) umanjenu za zaradu u zavisnosti od prinosa. Kada dođe rok dospijeća, naplaćujete cijelih 200.000 dinara, a zarada je razlika između ove nominalne vrijednosti i nabavne cijene”, objašnjava Nenad Gujaničić, glavni broker “Sinteza invest grupe”. Kada hartije dospiju na naplatu, ovaj iznos leže na račun u banci. Provizije variraju i kreću se od jedan odsto, pa do 0,05 odsto ukoliko su u pitanju velike sume. Minimalni iznos za kupovinu je 200.000 dinara.
•    Evro zapisi – Za njihovu kupovinu ista je procedura kao i za dinarske obveznice, s tim da su kuponske prirode, odnosno zarada se naplaćuje na polugodišnjem nivou (slično kao kada se naplaćuje kamata na štedne uloge). Minimalni iznos je hiljadu evra, a zarada je u zavisnosti od roka dospijeća od pet do 5,85 odsto godišnje. Kada ove hartije dospiju, investitor naplaćuje glavnicu koju je uložio. Blic