Capital.ba

Veća proizvodnja struje, manji uvoz derivata

16.02.2009. / 8:31

energija5BANJALUKA,  Energetskim bilansom RS predviđa se povećanje proizvodnje električne energije za 3,93 odsto, značajno smanjenje uvoza naftnih derivata, smanjenje uvoza prirodnog gasa za 61,1 odsto, dok će se potrošnja ogrevnog drveta i uglja kretati na prošlogodišnjem nivou.
 
Prezentujući podatke energetskog bilansa Ljubomir Glamočić, pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva RS, kazao je da će se u RS u ovoj godini proizvesti 5.228 gigavat-časa (GWh) električne energije, što je povećanje za 3,93 odsto, dok je planirana potrošnja 3.371 GWh.
Prema njegovim riječima, to znači da će “Elektroprivreda RS” drugim sistemima izvesti 1.292 GWh.
On je takođe rekao da će gubici na mreži iznositi 14 odsto odnosno 474 GWh.
Glamočić je istakao da što se tiče naftnih derivata očekuje znatno smanjenje njihovog uvoza dodajući da se on procentualno teško može iskazati pošto su u prošloj godini prerađene relativno male količine sirove nafte, a da se ove godine očekuje da Rafinerija u Brodu radi punim kapacitetom.
Značajan pad uvoza prirodnog gasa, Glamočić objašnjava da u potrošnji ovog energenta u RS sa 91,5 odsto učestvuje Fabrika glinice u Biraču koja se sa ovog energenta prebacuje na mazut, te će uvesti samo 3,5 miliona metara kubnih gasa, dok je u prošloj godini taj uvoz iznosio 90,2 miliona metara kubnih.
Energetskim bilansom RS za narednu godinu predviđa se da će potrošnja ogrevnog drveta i uglja biti zadržana na prošlogodišnjem nivou.
Zdravko Milovanović, energetski stručnjak, kaže da zbog činjenice da je struja kod nas socijalna kategorija, da je dobro što se ostvaruju viškovi namijenjeni izvozu, jer su ta sredstva neophodna za održavanje sistema.
On smatra da su procijenjeni gubici na mreži od 14 odsto, uzimajući u obzir njenu starost i stanje realni, te da se mora raditi na njenom obnavljanju.
Prema njegovim riječima postoji projekat “Power 4” i on će se odnositi upravo na rekonstrukciju energetske mreže.
Milovanović upozorava da termoelektrane ulaze u završnu fazu svog životnog vijeka i da ukoliko se želi da RS proizvodi dovoljno struje za sebe i izvoz mora se krenuti u njihovu modernizaciju, revitalizaciju i ekološka prilagođavanja.
Takođe on navodi da treba krenuti u realizaciju gradnje novih postrojenja, dodajući da viškovi struje postoje i dijelom što ne rade veliki privredni kompleksi.
“Ukoliko ovim tempom bude nastavljen privredni rast za pet do deset godina i RS bi mogla imati manjak struje ukoliko ne budu otvorene nove elektrane”, ocjenjuje Milovanović.
Dušan Bogdanović, stručnjak za pitanja naftne industrije, smatra da su predviđanja u energetskom bilansu RS za 2009. godine što se tiče uvoza nafte i naftnih derivata realna.
On je kazao da Rafinerija trenutno ima kapacitete prerade oko 1,2 miliona tona i da kada bude u stanju da proizvodi sva goriva po evropskom standardu da će dobrim dijelom osim RS snabdijevati i FBiH.
Prema njegovim riječima, cijene nafte na svjetskom tržištu, koje se sad kreću oko 40 dolara po barelu će pozitivno uticati na rad Rafinerije.
Takođe, Bogdanović navodi da je za očekivati da se intenziviraju istraživanja na nalazištima nafte i gasa, koja nesumnjivo postoje u BiH i da se na taj način gotovo u potpunosti eleminiše energetska zavisnost BiH. Nezavisne novine
Struktura potrošnje energije
Tečna goriva 42,8 %
Struja 30,1 %
Ogrevno drvo 16,9%
Čvrsta goriva 7,4 %
Prirodni gas 2,8 %
Struktura potrošnje energije po sektorima
Domaćinstva, javni sektor, mali potrošači 50%
Industrija 13 %
Saobraćaj 37 %
Uvoz energije u 2009.
Sirova nafta 69 %
Naftni derivati 28%
Prirodni gas 2%
Ugalj 1%

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!