Capital.ba

Vagaju se povišice

13.02.2011. / 7:40

BEOGRAD, To što je termin posljednje revizije stend-baj aranžmana „pao“ baš u vrijeme kada se Srbijom širi „virus“ protesta javnog sektora, dovodi vlast u vrlo delikatnu situaciju. U Vladi Srbije, rečeno je „Novostima“, ovih dana se intenzivno razgovara kako da se u isto vrijeme udovolji bar djeliću zahtjeva zaposlenih u državnom sektoru, a da to ne dovede do komplikacija pri okončanju sporazuma sa Međunarodnim monetarnim fondom.
– Situacija je mnogo osjetljivija nego što je to bio slučaj prilikom prethodne revizije – kaže izvor „Novosti“ iz Nemanjine 11, i podsjeća da su, prilikom prošlog dolaska delegacije Misije, problem predstavljala rješenja predviđena Izmjenama i dopunama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju.
Ovog puta, bar prema nezvaničnom dogovoru u okviru Vlade, Misiji će se izložiti plan prema kome će svi u javnom sektoru, iz dvije tranše (jul i oktobar), dobiti svaki višak prihoda budžeta iznad predviđenog.
– Projekcije ukazuju na to da bi eventualni višak mogao da bude oko deset milijardi dinara na godišnjem nivou i, ako se to ostvari, zaposleni u državnom sektoru i penzioneri mogli bi da računaju da će za taj iznos biti povećana njihova primanja – kaže izvor „Novosti“ u Vladi. – Više od toga teško da će biti moguće ostvariti, bez obzira na pritiske.
U Vladi se računa da bi MMF mogao da prihvati argumente za ovakav potez države, jer je dvogodišnji period zamrznutih zarada i penzija ostavio žestok trag na standard ljudi koji žive od primanja iz budžetskih sredstava. Međutim, jasno je da bi sporazum ozbiljno mogao da bude ugrožen ukoliko bi srpski zvaničnici insistirali da povećanja zarada u javnom sektoru budu veća.
Prema računici MMF, ukoliko bi Vlada popustila pred zahtjevima za povećanje zarada od 20 odsto, to bi je, za sve zaposlene u javnom sektoru i penzionere, godišnje koštalo dodatnih 160 milijardi dinara, odnosno oko pet odsto bruto društvenog proizvoda.
– Povećanja plata tog obima veliki je rizik – rekao je Bogdan Lisovolik, predstavnik MMF za Srbiju, neposredno pred dolazak Misije u Beograd. – To bi dovelo do mnogo viših kamatnih stopa i inflacije, nestabilnosti kursa, kašnjenja Vlade u plaćanju svojih obaveza i oštrog stezanja kaiša u drugim oblastima javne potrošnje.
S druge strane, ukoliko bi država podigla primanja zaposlenih i penzionera za dopunskih deset odsto u odnosu na prethodni plan za ovu godinu, minus države bi se podigao na nevjerovatnih deset odsto BDP! Iznos koji je potreban za dopunski rast primanja od oko 80 milijardi dinara, može se, inače, prikupiti povećanjem poreza na dodatu vrijednost za gotovo 2,5 odsto.
Primanja zaposlenih i penzionera i njihovo, eventualno, dodatno povećanje nije jedina delikatna tema o kojoj će se ovoga puta pričati sa MMF.
– Inflacija u Srbiji izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog trendova u posljednjih nekoliko mjeseci – rekao je za „Novosti“ nedavno Lisovolik. – Inflacija, inače, postaje sve više problem u regionu i svijetu, dijelom usljed rasta cijena hrane.
Vlada Srbije još nije pronašla dovoljno snažne mehanizme kojim bi zaustavila spiralu poskupljenja svih životnih namirnica. NBS, pak, restriktivnim mjerama pokušava da spriječi dalji rast inflacije, pa je zaduživanje građana i privrede, zbog lošijih uslova za poslovanje banaka, postalo skuplje.

Ministri naspram Jegera
Mada se delegacija Fonda već nekoliko dana nalazi u Beogradu, zvanični pregovori započinju u ponedjeljak plenarnim sastankom u Narodnoj banci Srbije. Kako se očekuje, u NBS će se, osim guvernera NBS Dejana Šoškića, naći i predstavnici Vlade Srbije, odnosno ministarka finansija Diana Dragutinović, ministar ekonomije Mlađan Dinkić, kao i ministar rada Rasim Ljajić.
U toku dana Misija, koju i ovog puta predvodi Albert Jeger, susrešće se sa premijerom Mirkom Cvetkovićem.
Rješenje za dugovanja
Prema najavama, opet će se pokrenuti priča i o koracima koje je Srbija preduzela u strukturnim reformama. Nažalost, prema dosadašnjim procjenama Misije MMF, oni su bili više nego skromni. Ono što je sada moguće definisati jeste, kako saznajemo, put kojim će se doći do rješenja za ogromna međusobna dugovanja firmi i obaveze koje prema privredi ima država. Odrediće se, kako u Fondu kažu, „preostali neophodni koraci u osmišljavanju mehanizama restrukturiranja duga“.  Novosti

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!