Uvoz mesa uništava domaću proizvodnju
22.05.2013. / 9:23
BANJALUKA, Uvođenje bescarinskih kvota na meso uništilo je domaću proizvodnju, zbog čega je neophodno da Savjet ministara BiH što prije donese odluku o ponovnom uvođenju carina, ističu poljoprivredni proizvođači u Srpskoj.
Poljoprivrednici su pozdravili odluku Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH da Savjetu ministara BiH uputi prijedlog odluke o ukidanju bescarinskih kvota na meso za treće zemlje.
Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić je istakao da su bescarinske kvote na meso dodatno ugrozile domaću proizvodnju koja je ionako u nezavidnom položaju.
– Odavno već tražimo da, ukoliko nadležni nemaju sredstava za subvencije, ukinu te bescarinske kvote, što bi nam bar malo olakšalo proizvodnju. Apsurd je i bio uvoditi bescarinske kvote koje ne doprinose stvaranju bruto društvenog proizvoda i zapošljavanju – kazao je Maljčić.
Istakao je da pored toga što ne plaćaju carine prilikom uvoza u BiH, uvoznici dobijaju i subvencije iz svojih zemalja.
– Zbog toga su oni uvezeno meso prodavali jeftinije oko pola KM po kilogramu nego što je cijena domaćih proizvoda. To je uticalo na opredjeljenje kupaca da kupe jeftinije meso iz uvoza, dok smo mi bili u gubicima, zbog čega su mnogi poljoprivrednici prestali da uzgajaju stoku – naglasio je Maljčić.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika i mljekara RS Vladimir Usorac je istakao da bescarinske kvote nisu pokazale svoju opravdanost zbog čega je neophodno da se ukinu.
– Ponovno uvođenje carina će puniti i budžet RS, a time bi bila veća mogućnost da se pomogne domaća proizvodnja. Osim toga, kod nas se uvozilo meso kojem nijedna zemlja nije dozvolila uvoz. Tamo gdje se ne kontroliše može se svašta i prodati, a takav slučaj je sa našim carinama. Niko ne kontroliše kvalitet uvezenog mesa – naglasio je Usorac.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković je istakao da pozdravljaju ovu odluku, ali da ona nema velikog značaja za domaće poljoprivredne proizvođače i da neće donijeti nikakve promjene u odnosu na trenutno stanje.
– Treće zemlje nisu one koje predstavljaju problem domaćoj proizvodnji, jer problem pravi prekomjeran uvoz iz zemalja Evropske unije i članica CEFTA. Nadležni iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH su još ranije postigli dogovor sa EU kojim se proizvođačima iz Zapadne Evrope dozvoljava izvoz mesa u BiH bez ikakvih carinskih ograničenja. Takođe, zbog CEFTA prinuđeni smo da pristajemo na ponižavajuće uslove pregovora sa zemljama iz okruženja, zbog čega je jasno da ova mjera podrške neće donijeti nikakve koristi domaćim proizvođačima mesa koji će i dalje voditi mrtvu trku sa nelojalnom konkurencijom – istakao je Marinković.
Naglasio je da sve dok se budu rješavala marginalna pitanja, kao što je ukidanje bescarinskih kvota na meso za treće zemlje, a stvarni problemi i prijetnje budu ignorisali, domaći proizvođači će biti u poziciji da strahuju za svoju proizvodnju i egzistenciju.
Uvoz
U BiH je lani uvezeno 41.255 tona mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, čija je vrijednost bila 154 miliona maraka.
– Najviše se uvozila govedina, junetina i piletina, i to iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Mađarske, Njemačke, Holandije, Slovenije i Italije. Uvoz mesa tokom prošle godine bio je najveći u posljednje četiri godine. U odnosu na 2011, prošle godine je uvezeno šest tona mesa više – podaci su UIO. Glas Srpske
Tagovi: mesomiso maljcicpoljoprivrednicisavjet ministara bihstojan marinkovicvladimir usorac
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
