Capital.ba

Svjetske berze rastu treću sedmicu zaredom

20.02.2011. / 12:08

NJUJORK,  Na svjetskim su berzama cijene akcija porasle i prošle sedmice, treće zaredom, što se najviše zahvaljuje dobrim vijestima s korporativne scene, ali sve je više signala koji pokazuju da je tržište ‘pregrijano’.
 
 Od  2009. godine, kada je tržište još bilo pod pritiskom finansijske krize, S&P 500 indeks porastao je skoro 100 odsto. Tako snažan rast u tako kratko vrijeme nije viđen još od 1936. godine i Velike depresije, kaže Howard Silverblatt, analitičar u Standard & Poor'su. Glavni pokretači tržišta ponovno su bile dobre vijesti iz kompanija. Sezona objave kvartalnih poslovnih izvještaja bliži se kraju, a dosad je, prema podacima Royal Bank of Scotland, skoro 70 odsto kompanija, čije su akcije u sastavu S&P 500 indeksa, svojim rezultatima nadmašilo očekivanja analitičara.

Zbog protivrežimskih protesta u brojnim zemljama Bliskog istoka, ulagači se plaše da će biti narušena obezbjeđivanje naftom, pa je prošle sedmice njezina cijena porasla. To je,  pozitivno uticalo na akcije u energetskom i rudarskom sektoru, koji su bili među najvećim dobitnicima.

“Ulagači su se usmjerili na pozitivne vijesti sa korporativne scene, pa su u drugi plan pale geopolitičke napetosti na Bliskom istoku, pa i slabiji nego što se očekivalo makroekonomski podaci”, kaže Brian Lazorishak, portfelj menadžer u fondu Chase Investment Counsel.

Obim trgovanja već je sedmicama vrlo tanak. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je prošle sedmice dnevno mijenjalo između 6,6 i 7,5 milijardi akcija, dok je lani dnevni prosjek iznosio 8,47 milijardi.

“Obimm već duže vrijeme nije normalan za tržište bikova. Mali ulagači propustili su dio ovog, jednog od najimpresivnijih uspona u istoriji. Čini se da investitori nisu spremni prodavati, i pored mršavog obima i sve tanjem omjeru između akcija koje dobivaju i gube. Kod svakog pada cijena akcija pojavljuje se snažna potražnja”, kaže Ryan Detrick, strateg u kompaniji Schaeffer's Investment Research.

Nakon snažnog uspona cijena akcija, sve više tehničkih indikatora pokazuje da je tržište ‘pregrijano’. Zbog toga se već neko vrijeme očekuje korekcija cijena na niže. “Imamo već podužu listu upozoravajućih signala, ali upozoravajući signali nisu i prodajni signali. Raspoloženje je pozitivno još od početka decembra, iako crvena svjetla trepere svuda oko nas”, kaže John Kosar, direktor u kompaniji Asbury Reserach.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošle sedmice ojačao jedan odsto, na 12.391 bod, a za toliko je porastao i S&P 500, dostignuvši 1.343 boda. Nasdaq indeks ojačao je 0,9 odsto, na 2.833 boda. I na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmice  porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,32 odsto, na 6.082 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,74 odsto, na 7.426 bodova, a pariški CAC 1,36 odsto, na 4.157 bodova. Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks prošle sedmice ojačao 2,2 odsto, na 10.842 boda. Hina/pd

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Svjetske berze rastu treću sedmicu zaredom

    1. Akcionar

      Toliko o svjetskoj ekonomskoj krizi… Kod nas ove godine očekuju dramatično pogoršanje svih ekonomskih indikatora, a za sve okrivljuju bivšu svjetsku ekonomsku krizu.
      Dok je ta kriza doživljavala svoj vrhunac, mi smo imali na raspolaganju novca za razvoj u visini jednog godišnjeg budžeta. To nam je omogućavalo da imamo stope privrednog rasta veće i od Kine (koja ustvari nije ni imala krizu). Umjesto toga, krenulo je bahato razbacivanje, a mi se još i dodatno zaduživali kod MMF-a i ostalih kreditora. Posljedice takve (kvazi)politike tek ćemo da osjetimo…