„Šume“ rekorder po broju radnika, a zaključana Rafinerija po dobiti
20.05.2021. / 14:24
BANJALUKA – Iako se ne mogu pohvaliti finansijskim rezultatima, „Šume Srpske“ su ubjedljivi rekorder po broju radnika u Srpskoj i na kraju prošle godine su imale 4.934 zaposlenih, dok je najveću dobit imala Rafinerija nafte Brod, koja ne radi.
Foto: Agencije
U top deset firmi po broju radnika nalazi se čak sedam javnih preduzeća. S druge strane, kada je u pitanju dobit, na listi deset najuspješnijih su samo dva javna preduzeća i to „Putevi RS“ i „Autoputevi RS“.
„Šume Srpske“ u prošloj godini su ostvarile skromnih 174.089 KM dobiti, što je drastičan pad u odnosu na 2019. kada su imale 4,2 miliona. Međutim, taj pad nije pratilo i smanjenje broja radnika. Naprotiv, „Šume“ su nastavile sa praksom zapošljavanja, pa su tako na kraju 2020. imali 32 radnika više nego 2019. godine.
Zbog loših rezultata Vlada RS nedavno je smijenila direktore deset šumskih gazdinatsva.
Na drugom mjestu po broju zaposlenih nalazi se Univerzitetski klinički centar RS sa 3.116 radnika. UKC je lani, takođe, povećao broj radnika i to za 142.
Na trećem mjestu je trgovački centar „Tropik maloprodaja“ sa 2.550 zaposlenih.
Zatim slijede još dva javna preduzeća – „Pošte Srpske“ koje su 2020. završile sa 2.475 zaposlenih i takođe povećale taj broj za 40, te „Željeznice RS“, koje usljed procesa restrukturiranja, bilježe smanjenje radnika i na kraju prošle godine su imale 2.184 zaposlenih.
Slijede „Mtel“ sa 2.097 radnika, „Sportek“ iz Kotor Varoša sa 1.956 radnika, a listu završavaju još tri javna preduzeća i to „RiTE Gacko“ i „RiTE Ugljevik“, „Elektrokrajina“ Banjaluka koji su lani smanjili broj radnika u odnosu na godinu ranije.
„RiTE Gacko“ je imao 1.915 radnika, „RiTE Ugljevik“ 1.913, a „Elektrokrajina“ 1.659 zaposlenih.
Najprofitabilnija Rafinerija nafte Brod koja ne radi od 2019. godine
S druge strane, kada je u pitanju dobit, na prvom mjestu nalazi se Rafinerija nafte Brod sa 71,7 miliona KM, a slijedi je „Optima grupa“, u okviru koje posluje kompletna naftna industrija RS, sa 65,3 miliona KM dobiti.
CAPITAL je nedavno objavio da je Rafinerija nafte Brod lani prijavila dobit od 71,7 miliona maraka, što uopšte ne bi bilo čudno da na kraju 2019. godine nisu imali gubitak od čak 117,1 milion KM, a već više od dvije godine nisu preradili ni litar sirove nafte.
Slična situacija je i sa „Optimom“, koja je godinama u milionskim gubicima, ali je na kraju prošle godine prikazala značajnu dobit. CAPITAL je pisao da je ruska kompanija „Neftegazinkor“ u dva navrata upumpala ukupno blizu 700 miliona maraka u „Optima grupu“.
Na trećem mjestu je kompanija „M:tel“ sa 64,4 miliona dobiti, a na četvrtom “EFT-Rudnik i TE Stanari“ sa 43,7 miliona KM.
Slijedi ih „Integral inženjering“ sa 41,5 miliona KM, a zatim “Putevi RS” i “Autoputevi RS” sa 30,4 miliona, odnosno 25,4 miliona KM.
Na osmom mjestu po profitabilnosti je „MG Mind“, u vlasništvu Mladena Milanovića Kaje, sa 23,5 miliona KM, na devetom NLB banka Banjaluka sa 21 milion, dok je na začelju liste firma „Molson Coors“ sa 20,3 miliona maraka.
CAPITAL/Akta.ba
Tagovi: radnicirafinerija brodsume srpske
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ispitati ko je vlasnik Neftgazinkora. To je pravi vlasnik Naftne industrije RS. Nisu Rusi pravi vlasnici. Imena pravih vlasnika se kriju.Rusi imaju udeo ali manji.
Rafinerija nije zakljucana, samo ne proizvodi nista. :-) a dobit je vjerovatno od novca koji Rusi posalju za plate i troskove.
Pa šta, radnici te plate troše opet ovde u RS. Na svaku marku ubačenu korist ima država i direktno i indirektno.