Capital.ba

Sukob malih akcionara i Komore oko Zakona o privrednim društvima RS

18.03.2022. / 16:01

BANJALUKA – Iz Udruženja manjinskih akcionara energetskog sektora RS saopštili su da su izmjene Zakona o privrednim društvima RS nova pljačka akcionara te da se u taj proces uključila i Privredna komora RS iz koje odgovaraju da predlažene izmjene Zakona nedvosmisleno stavljaju u ravnopravan položaj sve akcionare.

Zakon o privrednim društvima RS

Foto: Capital

Mali akcionari: Prijedlog u suprotnosti sa Ustavom Srpske

„Na osnovu dokumenta u čiji je posjed došlo Udruženje, vidi se da Privredna komora u ime nepoznatih predlagača dostavlja Ministarstvu privrede i preduzetništva prijedloge, sugestije i komentare na Nacrt  zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima Republike Srpske koje je mogao predložiti samo ”krvnik” koji beskrupulozno želi opljačkati male akcionare i zadati finalni udarac tržištu kapitala“, navodi se u saopštenju Udruženja.

Tvrde da se predloženim izmjenama, kod povećanja kapitala, pravo preče kupovine onih akcionara koje to pravo ne koriste, automatski i bez njihove saglasnosti prenosi na akcionare koji su to pravo iskoristili.

„Prijedlog je u suprotnosti sa Ustavom Republike Srpske i ostalim propisima kojim se odnose na pravo svojine. Ne može se bez saglasnosti vlasnika nekog prava isto prenositi na treća lica, niti se zakonom može omogućiti sticanje većih prava od stečenih prava. Navedenim prijedlogom obesmišljava se institut prava preče kupovine jer imalac tih prava ne može ostvarivati svoje pravo bez saglasnosti i volje onog koje je stvarni vlasnik tog prava odnosno u ovom slučaju prava preče kupovine“, pojašnjavaju u Udruženju.

Dodaju da Privredna komora predlaže i rješenje koje omogućava emitovanje nove emisije akcija po cijeni manjoj od knjigovodstvene.

 „Ne možemo da ne pomislimo da se sprema nova emisija akcija u HET-u kako bi se akcionari dodatno opljačkali. Monstruozni plan Privredne komore ide dalje, te se predlaže uvođenje tzv. zajedničkog djelovanja što ima za cilj da omogući zloupotrebe Zakona o preuzimanju akcionarskih društava na način da više lica „fingiraju“ zajedničko djelovanje u cilju istiskivanja manjinskih akcionara i pogrešene primjene Zakona o privrednim društvima“, navode u Udruženju.

Pitaju kako je moguće da Komora, koja mahom okuplja društva sa ograničenom odgovornošću, daje sebi za pravo da urušava tržište kapitala i „pljačka“ akcionare, a da prije slanja prijedloga ne konsultuje članice u čije ime se prijedlozi dostavljaju.

„Ovakvo djelovanje je u suprotnosti je interesima članica komore, a naročito onih koji su organizovani u formi akcionarskih društava i koji redovno izvršavaju obaveze prema Komori te isti nisu imali primjedbe na predloženi tekst Nacrta zakona koji je dostavljen od strane resornog ministarstva“, navedeno je u saopštenju Udruženja.

Pozvali su Komoru da javno kaže čije interese ovom prilikom zastupa i ko je formalni predlagač štetnih izmjena, „naročito imajući u vidu da su predložene izmjene suprotne interesima svih malih akcionara, uključujući investicione fondove u Repubici Srpskoj, te Penzioni rezervni fond kao i Fond za restituciju koji su najznačajniji manjinski akcionari u akcionarskim društvima u Republici Srpskoj“.

Privredna komora RS: Pozvali smo sve da daju prijedloge i komentare

Iz Privredne komore Republike Srpske odgovaraju da su, kao asocijacija svih domaćih privrednih društava, i prilikom kreiranja prijedloga i komentara na Nacrt izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima, pozvali sve privrednike da dostave svoje prijedloge i komentare.

„Napominjemo da predlažene izmjene i dopune Zakona nedvosmisleno stavljaju u ravnopravan položaj sve akcionare, odnosno svako od akcionara ima mogućnost da stiče akcije pojedinog emitenta redovnim trgovanjem na berzi ili kroz postupke objavljivanja ponuda za preuzimanje direktno ili indirektno djelujući zajednički sa drugim akcionarima, u skladu sa odredbama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti i Zakona o preuzimanju akcionarski društava“, rekao je Vladimir Blagojević iz Privredne komore RS.

Dodaje da je, s druge strane, i postojećim odredbama Zakona svaki akcionar, koji bi imao više od 90 odsto akcija, imao mogućnost da istisne preostale akcionare, bilo da se radi o jednom akionaru koji u svom vlasništvu ima 9,99 odsto akcija sa pravom glasa ili se radi o desetinama akcinara sa zanemarivim procentom učešća u osnovnom kapitalu društva.

„Predložena izmjena Zakona bi omogućila ono što je akcionarima bilo omogućeno i ranijim Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava, gdje je akcionar koji samostalno ili sa drugim akcionarima sa kojima zajednički djeluje imao mogućnost da stekne i akcije manjinskih akcionara ukoliko u svom vlasništvu ima više od 95 odsto akcija emitenta sa pravom glasa“, ističe Blagojević.

Vladimir Blagojević (Foto: Capital)

Izmjenama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, dodao je Blagojević, dio koji reguliše postupak istiskivanja manjinskih akcionara je prenesen u nadležnost Zakona o privrednim društvima, ali uz određene izmjene, tako da je prag za istiskivanje manjinskih akcionara sa 95 odsto izmijenjen na 90 odsto akcija sa pravom glasa, a zajedničko djelovanje na osnovu pisanog sporazuma u skladu sa članom 28. Zakona o preuzimanju akcionarskih društava je izostavljeno.

„Predložena izmjena Zakona podrazumijeva da se radi o akcionarima koji godinama unazad djeluju zajednički i stiču akcije određenog privrednog društva, koji su zajedno objavljivali i ponude za preuzimanje akcija, te u svom vlasništvu imaju minimalno 90 odsto akcija sa pravom glasa. Postupak da se stekne 90 odsto ili više akcija nekog društva sa pravom glasa je dugotrajan i zahtijeva provođenje više različitih postupaka, tako da predložena izmjena ima za cilj da svi akcionari imaju ravnopravan položaj“, tvrdi Blagojević.

Dodao je da, što se tiče fondova koji su u vlasničkoj strukturi, kada se radi o fondovima RS, tamo gdje oni zajednički imaju učešće u vlasništvu nije ni moguć postupak prenosa akcija na otkupioca jer u većini društava zajednički imaju više od 10 odsto akcija sa pravom glasa.

„Dakle, na osnovu informacija dobijenih od strane privrednih društava, Komora je prijedloge, komentare i sugestije dostavila Ministarstvu, a kroz sveobuhvatnu analizu i raspravu svih zainteresovanih strana, u koje će biti uključeni i predstavnici Vlade, očekujemo da dođemo do najboljih, odnosno kompromisnih rješenja za sve“, poručio je Blagojević.

Da bi do toga i došli, Komora je u dopisu zatražila i održavanje javnih kosultacija na temu ovog zakonskog rješenja, jer se radi o sistemskom propisu koji je od velikog značaja za kompletnu privredu Republike Srpske.

„Napominjemo da se interesi unutar privrednih društava često razlikuju i da nije dobro stvari posmatrati jednostrano. Kao primjer tome, imali smo nedavno i situaciju da su predstavnici Elektroprivrede RS, kao članice Komore, imali zahtjev za povećanje cijene električne energije na 65 evra po megavat času, dok su druga privredna društva, takođe članice Komore, tražili da ta cijena bude 40 evra po megavat času. Nakon konsultacija u koje su bili uključeni i predstavnici Vlade RS, nađeno je kompromisno rješenje da cijena za privredu bude 53 evra po megavat času. S tim nisu zadovoljni ni privrednici, koji su očekivali manju cijenu, niti Elektroprivreda RS koja je zahtijevala veću cijenu, ali je nađeno kompromisno rješenje i za jedne i za druge. Upravo je to model kojim treba da se vodimo prilikom donošenja odluka“, naveo je Blagojević.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Sukob malih akcionara i Komore oko Zakona o privrednim društvima RS

    1. Betoven

      Ovaj Blagojević nema pojma. Ovdje se ne radi o istiskivanju akcionara koji imaju samo 10% vlasništva. O čemu on priča?

      • NN

        Oni ce da oštete 100000 malih akcionara, sto kroz Het sto kroz fondove, izgleda da to ne znaju. Ovo je velika stvar, nije u redu da se ovako otima ljudima.

      • Trebinjac

        Smjeniti odmah komoru, raspustiti, tuziti u Strazbur ovo oko Hidroelektrana Trebinje. Treba to tako

        • Stevo

          E moj “Trebinjac” nema ništa od Strazbura! U Strazbur dnevno dođe 17 hiljada tužni iz Ukrajine i sve automatski odu u koš!
          Čuvaj se advokata koji kaže ići ćemo do Strazbura!
          Izborit se treba u Republici Srpskoj!!!

    2. NIKO

      U cemu je problem, pa u nasoj lijepoj je sve po principu kadija te tuzi kadija ti sudi.
      Privredna komora je prva u pljacki privrednika,ni u jednoj demokratskoj drzavi nema zakona da
      placas nekome clanarinu po sili zakona iako ne zelis da budes clan te privatne firme i to ne deset ili
      pedeset km vec po prijavljenom prometu kao da su nam oni omogucili da ostvarimo taj promet.
      Vecu pomoc mozemo dobiti za 10 km od googla pomocu oglasa nego od njih za hiljade km.
      Cuo sam da su liku iz Novog Grada uvozniku nafte poslali fakturu na 150.000.00 km za clanarinu.
      A po zakonu ne moze se predati zavrsni obracun bez dokaza o uplati clanarine pa onda vidite tu pomoc
      komore u zavlacenju ruke u dzep i pomoci privrednika.
      Takodje i clanarina za ”ANUS”( nisam pogrijesio slovo ) slusajte legalno muziku platite clanarinu,kome ,cemu ?
      Ako placas RTRS slusas je i pustas legalno
      Sto rece Nele Karajlic ”prava napretek a pravde nigdje”

      • punoglavac

        ajd se malo raspitaj kod nekog ko zna, procitaj te zakone ili bar upisi ekonomski fakultet prije nego sto komentarises zakone.

    3. Maja

      Realan prihod HET a se mjeri u milijardama maraka. Sve je teze skrivati i izvlaciti profit tako da moraju ozakoniti pljacku malih akcionara.

      • Role

        Milijarde su mozda malo preoptimisticna procjena. Ako HET godišnje proizvede oko 1000 GWh tj. 1 000 000 MWh a cijena na berzi MWh je oko 200 EUR tj. 400 KM/MWh onda je realniji godišnji prihod od 400 000 000 KM.

        • Aco

          Auuu koji je ovo kriminal u elektroprivredi, ovo treba sipa istražiti, pohapsiti odgovorne, ovo su milioni u pitanju. Kako se ne boje ovi likovi da ce odgovarati, nema njih puno, znaju se ko su. Političara nema ovde, oni će se izvući, a ovi odgovorni slušaju pa će odgovarati. Nece biti vjecno ovako bezakonje. Popadace ko kruske svi zajedno.

          • Boro

            Sve iz glave ludova Petrovića.

        • Betoven

          Godišnji prihod HET nije ni 100 000 000.

          • Maja

            Nije zato sto HET prodaje vecinskom vlasniku ispod trzisne cijene.
            Na taj nacin mali akcionari su osteceni za milione.

            • Marko

              To nije u redu, nesmije se to tako…

            • Betoven

              To stoji, ali priča o milijardama je u svakom slučaju pretjerana. Cijena struje je samo u zadnje vrijeme jako visoka. Ako pogledamo cijelu godinu nije bila takva.

    4. Stevo

      Komora se malo gubi, to se vidi iz primjera kojeg navode. Nije na Komori da bude arbitar kod određivanja cijene jednog tržišnog proizvoda kojeg proizvodi akcionarsko društvo. Zašto ne zatraže da se između članica Komore pregovara o cijenama telefonskih usluga, nafte, pšenice ili kukuruza.

      Zašto Komora nije dala prijedlog da se u Zakonu o privrednim društvima preciznije definiše cijena akcija kod povećanja kapitala?

      Imao primjer pljačkaške cijene akcija kod dokapitalizacije HETa.
      Uprava HETa je smislili idiotsku teoriju: „Nekorišćene nekog prava opravdava pljačku!“.
      Uprava HETa bezobrazno tvrdi: „Mali akcionari imaju pravo uložiti u HET-a 25 mil. KM ako ne ulože imamo ih pravo opljačkati!“

      To ovim iz Komore nije sporno?