Samo gazdi veći profit
29.06.2012. / 7:50
BEOGRAD, Pad dinara u odnosu na evro tokom ove godine poljuljao je programe poslovanja firmi u Srbiji, koje su prinuđenje da zakupljuju poslovni prostor.
Naime, kirije su u evrima, a većina preduzeća sve transakcije obavlja u dinarima, tako da su im troškovi na ime zakupa viši i do 10 odsto nego krajem prošle godine. U agencijama za promet nekretnina kažu da pojeftinjenja neće biti, jer je cijena zakupa u odnosu na 2008. godinu u mnogim slučajevima i do 50 odsto niža. Dobre lokacije naravno “drže cijenu” i niko ne treba da očekuje da će, primjera radi, u Knez Mihailovoj ulici dobiti lokal za džabe.
Zakon o deviznom poslovanju, kako kažu u agencijama, dozvoljava da se usluga izdavanja stanova i poslovnog prostora, kao i kupoprodaja naplaćuje u devizama pod uslovom da se novac prebacuje sa računa na račun. Ali, svaki ugovor, koji je zapravo dogovor dvije strane, može da se raskine, promijeni, aneksira.
– Isplate za zakupninu ili kupovinu nekretnine uvijek su bile u stranoj valuti, a Zakon je samo dozvolio da se praksa i pravno primjenjuje – objašnjava Aleksandra Kon, suvlasnica agencije “Alka”.
– Dok Zakon nije prihvatio stvarnost, cijena se formalno iskazivala u dinarima, a novac se iz iz ruke u ruku isplaćivao u devizama. Zakupci, koji su u svojim ugovorima sa vlasnicima nekretnina kao osnov odredili deviznu klauzulu, napravili su grešku što istim dokumentom nisu predvidjeli procenat rasta ili pada valute. Da je taj procenat predviđen onda bi se ugovori korigovali ako valuta pređe utvrđenu granicu. Sada gazde nemaju nikakvu obavezu da spuste cijenu, kao što ni banke nisu korigovale rate kada je skočio “švajcarac”. Naravno, svi oni koji nađu adekvatan prostor po nižoj cijeni ne treba da imaju dilemu, već ugovor treba da raskinu ukoliko gazda neće da “popusti”.
Kako kažu u agencijama, svima koji izdaju nekretnine teško je da nađu dobre stanare po cijeni koju žele, a posebno ne po cijenama koje su važile do oktobra 2008. godine. Naravno, Knez Mihailova uvijek ima popunjen poslovni prostor, jer on donosi dobar profit. Čak je nedavno jedan lokal u pješačkoj zoni glavnog grada prodat za 13.000 evra po kvadratu.
– Keš trenutno vrijedi najviše, a sigurnost bilo kog biznisa danas je pod znakom pitanja – ističe naša sagovornica. – Dakle, ko ima keš više mu se isplati da ga oroči u banci, jer će od kamate moći da plaća zakup nekog poslovnog prostora. Svi oni koji su uzimali kredite i kupovali stanove i lokale da bi ih iznajmljivali sada su u problemu.
Poslovnog prostora trenutno ima dovoljno u glavnom gradu uključujući i takozvane pametne zgrade, od kojih pojedine već godinama čekaju stanare.
Stanari
Pad domaće valute u odnosu na evro pravi probleme i svim građanima koji danas žive u iznajmljenim stanovima. Naime, prije dvije godine cijene iznajmljenih stanova su pale i 30 odsto, ali su se od tada zadržale na istom nivou. Tako se, recimo, u Beogradu ili Novom Sadu, prosječan stan iznajmljuje za oko 250 evra. Ali, ta kirija je prošlog juna bila oko 24.000 dinara, dok je danas to oko 29.000 dinara.
Donja granica
Poslovni prostor u Beogradu može da se iznajmi po cijeni između 10 i 20 evra po kvadratu mjesečno. Naravno, ekskluzivne lokacije mogu da premaše i 50 evra po kvadratnom metru. Gazde imaju donju granicu ispod koje im se ne isplati da izdaju nekretnine, jer će onda biti u minusu, ne žele da im se nekretnina upropašćuje za male pare, tvrdi suvlasnica “Alke”. Novosti
Tagovi: cijeneiznajmljivanjeposlovni prostorsrbijastan
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
