Rohatinski: Pomoć MMF-a ne bi bila dobra iz bar dva razloga
07.07.2009. / 16:54
ZAGREB, Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski upozorava na odgovornost fiskalne i politike ukupne potrošnje javnog sektora u kriznim periodima, a ocjenjuje da traženje pomoći od MMF-a ne bi bilo dobro iz bar dva razloga – prethodno bi ostali bez značajnog dijela deviznih rezervi, a zahtjevi MMF-a u suštini ne bi bili različiti od onog što i sami znamo da treba poduzeti.
U materijalu pripremljenom za današnji okrugli sto Hrvatske akademije nauke i umjetnosti “Kriza i okviri ekonomske politike”, koji je HNB objavio i na svojim internet stranicama, Rohatinski naglašava da se u kriznim periodima uvijek ističe posebna odgovornost fiskalne politike te politike ukupne potrošnje javnog sektora za opšte ekonomsko stanje u zemlji.
“Ne percipiraju li to u dovoljnoj mjeri relevantne političke strukture, jedino rješenje bilo bi, naravno, zatražiti pomoć od MMF i drugih međunarodnih finansijskih institucija. To, međutim, nije dobro rješenje iz barem dva razloga. Prvo, prethodno bi ostali bez relativno značajnog dijela deviznih rezervi, što bi na duži rok ograničavajuće djelovalo na fleksibilnost u poslovanju s inostranstvom. Drugo, što je vjerojatno još važnije, zahtjevi koje bi u tom slučaju MMF postavio pred Hrvatsku ne bi u suštini bili ništa različiti od onoga za što i sami znamo da je u takvim situacijama potrebno preduzeti da bi se očuvala eksterna likvidnost zemlje. Potreba da nam to ‘propiše’ MMF kad više nema drugog izlaza, umjesto da to unaprijed sami uradimo i time spriječimo eskalaciju problema, ne bi se mogla shvatiti kao primjer odgovornog djelovanja nosilaca ekonomske politike”, ističe Rohatinski.
On podsjeća kako je problem s kojim se suočava ekonomska politika kako uskladiti potrošnju s raspoloživim dohotkom od domaće proizvodnje i izvoza, odnosno kako uspostaviti dugoročno održivi ekonomski rast. Ali, upozorava i na poznate teškoće – državni budžet, planske dokumente, zakone kojima se utvrđuju određena prava donosi parlament. “Time fiskalna politika u širem smislu sublimira parcijalne interese pojedinih društvenih grupa, koji se onda kao politički verificirane ‘potrebe’ prenose u finansijsku i monetarnu sferu, gdje se očekuje dostatna likvidnost za njihovu realizaciju. Tu nastupa problem, ako je likvidnost finansijskog sistema ispod nivoa utvrđenih ‘prava'”.
Rješenje je ili u inostranom zaduživanju ili, kada su, kao sada, mogućnosti za to bitno ograničene, u pritiscima na emisijsku funkciju centralne banke. HNB, ističe guverner, ne može zatvarati oči pred problemom i zato nastoji djelomično pomoći državi u finansiranju njezinih potreba i na razini godišnjih agregata i, posebno, u sferi unutargodišnjeg premošćivanja dispariteta između dinamike prikupljanja fiskalnih prihoda i dinamike realizacije rashoda.
Međutim, nastavlja guverner Rohatinski, centralna banka dimenzionira svoju emisijsku aktivnost u skladu sa stanjem i potrebama ukupne ekonomije, pa svako relativno povećanje finansijskih potreba države u pravilu znači relativno manje mogućnosti finansiranja ostalih sektora, što u uslovima kontrakcije može eskalirati do pojave “efekta istiskivanja” sektora preduzeća i stanovništva s tržišta kredita. Hina/pd
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
