Rast nafte i hrane te evro odgovorni za inflaciju u srednjoj i istočnoj Evropi

12.12.2007. / 8:28

LONDON, Rast cijena hrane i nafte kao i  dugoročna konvergencija cijena, posebno u novim članicama Evropske unije, razlozi su jačanja inflacije u zemljama srednje i istočne Evrope, ističu analitičari Erste grupe u svojoj u analizi.

Nakon nekoliko godina uspješnog procesa dezinflacije u zemljama srednje i istočne Evrope (SIE), inflacija je iznenada u uzlaznoj putanji, što se uglavnom pripisuje višim cijenama hrane i nafte. Njihov je doprinos inflaciji u zemljama SIE mnogo veći nego u Zapadnoj Evropi, ističu Erste analitičari.
Više cijene roba, posebno sirove nafte, žita i mlijeka u prahu bili su ključni faktori u rastu inflacije posljednjih mjeseci. I dok globalna potražnja za žitaricama i mlijekom u prahu može i dalje pritiskati cijene, povećana ponuda bi trebala ublažiti pritiske, osim u slučaju ponovnih suša sljedeće godine, navode dalje u svojoj analizi .
“Očekujemo da centralne  banke neće u potpunosti reagovati na ove faktore jer su egzogeni i njihov će uticaj na inflaciju vjerojatno biti tek privremen ili jednokratan. Međutim, neki oblik reakcije od strane centralnih banaka zemalja SIE ipak je moguć. Očekujemo da će reagovati na više stope temeljne inflacije povećanim rastom kamatnih stopa ili barem oštrim upozorenjima kako bi podržale daljnje napore u dezinflaciji”, rekao je Juraj Kotian, sudirektor Sektora za istraživanje makro i fiksnih prihoda u zemljama srednje i istočne Europe u Erste grupi.
Osim tih kratkoročnih faktora, i dugoročna konvergencija cijena takođe utiče na inflaciju, posebno kad je riječ o novim članicama EU.
“Konvergencija cijena u zemljama SIE trebala bi se smatrati prirodnim rezultatom konvergencije dohotka.Dalje, zategnuti novčani uslovi uslijed aprecijacije valute i rasta kamatnih diferencijala daju premiju ulagačima u valute zemalja SIE”, kaže Juraj Kotian.
Iako su u novim članicama EU cijene roba i usluga još uvijek niže od cijena u naprednijim zemljama EU, ove se zemlje postepeno približavaju cjenovnim razinama zemalja EU 15. Kako bi se postigla konvergencija, rast cijena je u novim članicama općenito veći nego u ‘staroj Evropi’. Alternativni način postizanja konvergencije cijena bila bi aprecijacija kursa.
Jednim dijelom razina konvergencije već je postignuta aprecijacijom kursa, što je povećalo povrate na uloge u instrumente s fiksnim prinosom u zemljama SIE. Ostatak konvergencije postignut je većom inflacijom i višim kamatnim diferencijalima, ističe se dalje u toj analizi.
Budući da će zemlje SIE nastaviti proces konvergencije cijena, ulaganja u zemljama SIE sa promjenjivim kamatnim stopama trebala bi donijeti premiju raspoređenu različito između aprecijacije kursa i kamatnog diferencijala. Potražnja za valutama zemalja SIE koje donose premiju na ulaganje trebala bi pomoći centralnim bankama u dezinflaciji i zakrenuti distribuciju premije prema aprecijaciji kursa, a od kamatnog diferencijala, smatraju analitičari Erste grupe.
Konvergencija prihoda i razine cijena važna je za daljnji razvoj razina cijena i profitabilnosti ulaganja u zemljama SIE. Konvergencija cijena u zemljama SIE biće postignuta kombinacijom aprecijacije kursa i kamatnog diferencijala, što podržava ulaganja u valute tih zemalja, kažu analitičari. Naime, inflacijski se diferencijal prenosi u viši kamatni diferencijal, dok aprecijacija kursa izravno povećava povrat od valutnih ulaganja.
Daljnja konvergencija cijena i zategnuti novčani uslovi  u zemljama SIE (kroz aprecijaciju kursa i/ili više kamatne stope) trebali bi donijeti premije na ulaganja u valute zemalja SIE od 2 do 6 odsto godišnje kroz sljedeće dvije godine. Van  ovog pravila je Slovačka, čija monetarna politika neće stići reagovati na konvergenciju cijena zbog uvođenja evra, ističu analitičari Erste grupe.