Putin i Timošenko postigli dogovor oko gasa

18.01.2009. / 9:23

MOSKVA, Premijeri Rusije i Ukrajine, Vladimir Putin i Julija Timošenko, postigli su u Moskvi dogovor o ponovnom uspostavljanju isporuke gasa Evropi, a do koje bi trebalo doći uskoro, saopštio je portparol ruske vlade.

 Vladimir Putin i Julija Timošenko složili su se da će Ukrajina početi plaćati evropsku cijenu za ruski gas, umanjenu dvadeset odsto za ovu godinu, rekao je Putinov portparol Dmitry Peskov.
To znači da će u ovoj godini Ukrajina umjesto dosadašnjih povlaštenih 179 američkih dolara za hiljadu kubnih metara ruskog gasa plaćati oko 350 dolara. Ukrajina je dosad u pregovorima tvrdila da može platiti između 200 i 210 dolara jer u budžetu nema dovoljno novca za veća poskupljenja.
‘U veoma bliskoj budućnosti, ukrajinska strana nas uvjerava, trazit gasa će se nastaviti’, rekao je Putin govoreći s Timošenko na ruskoj televiziji. Gazprom i Naftogaz sastaviće relevantne sporazume do ponedjeljka. ‘Odmah nakon potpisivanja dokumenata o tranzitu i kupnji gasa, sve rute prema Evropi bit će aktivirane’, rekla je Timošenko, a prenio BBC.
Od 1. januara 2010. Ukrajina će plaćati punu tržišnu cijenu, a Rusija će zauzvrat s istim datumom Kijevu početi plaćati tržišnu vrijednost tranzitnih taksi za korištenje ukrajinskih gasovoda. Putin i Timošenko nisu spominjali ukrajinski dug od 600 miliona dolara Rusiji koji se takođe dosad navodio kao jedan od problema za prestanak snabdjevanja. Premijeri dviju zemalja dali su nalog šefovima svojih državnih kompanija, Gazpromu i Naftogazu, da sastave službeni ugovor i čim on bude potpisan snabdjevanje Evrope gasom preko Ukrajine biće nastavljena, rekao je Peskov. ‘To će se dogoditi u vrlo bliskoj budućnosti’, dodao je.
Ono što neki analitičari postavljaju kao mogući problem jesu ovlasti Julije Timošenko da potpiše takav sporazum, odnosno mogućnost da ga predsjednik države Viktor Juščenko blokira. On se oglasio u subotu navečer i rekao da Timošenko ima puni mandat za pregovore. Sukob Moskve i Kijeva oko cijene gasa prerastao je početkom godine u potpuni prekid isporuka ruskog gasa preko ukrajinske mreže gasovoda, uključujući i dijela namijenjenog evropskim potrošačima.

Rusko-ukrajinskim plinskim sporom posebno je bila pogođena srednja i jugoistočna Evropa. Od zemalja EU-a najteže su posljedice osjetile Slovačka i Bugarska, od zemalja kandidatkinja Makedonija i Hrvatska, a izvan toga kruga Srbija, BiH i Moldavija.
Češko predsjedništvo EU-a i Europska komisija proteklih su se dana intenzivno uključile pokušaje prevladavanja gasne krize. EU kupuje otprilike četvrtinu potrebnog prirodnog gasa od Rusije, od čega se 80 odsto isporučuje preko ukrajinskih gasovoda.