Ove godine rekordan deficit

24.11.2008. / 8:25

BANJALUKA, Od 2001. godine pa završno sa 2007. godinom, spoljnotrgovinski deficit BiH dostigao je 22 milijarde maraka. To je iznos koji treba da nas sve dobro zabrine, kaže  predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, Milan Lovrić.
 Koliko će, prema procjenama, spoljnotrgovinski deficit iznositi ove godine?
LOVRIĆ: S uvozom u vrijednosti od oko 13,5 milijardi maraka, i izvozom od oko šest milijardi maraka, spoljnotrgovinski deficit dostigao je iznos od 7,5 milijardi maraka. Prema podacima koje dobijamo od Agencije za statistiku BiH, uvoz raste brže od izvoza, tako da se i deficit povećava, u odnosu na prošlu godinu. Tokom prvih devet mjeseci ove godine, deficit je prešao sedam milijardi marka. Ako se ova dinamika zadrži, do kraja godine bi mogao iznositi rekordnih 9,5 milijardi maraka.

 Može li se spoljnotrgovinski deficit ublažiti?
LOVRIĆ: Spoljnotrgovinska komora BiH svih ovih godina upozorava na veliki problem BiH, a to je niska spoljnotrgovinska razmjena, odnosno visok deficit koji raste iz godine u godinu. Jedino je 2006. godine zabilježen izvoz veći od uvoza i tada je deficit relativno bio smanjen. Već duže vremena se potvrđuje činjenica da je teško uticati na smanjenje povećanja uvoza, jer je potrošnja roba u BiH velika. Jedina šansa jeste povećanje izvoza. Međutim, tu dolazimo do stvarnih problema koje domaća preduzeća imaju – vrlo često su izložena nelojalnoj konkurenciji kompanija iz okruženja zbog neuređenog tržišta u BiH i nekvalitetnog funkcionisanja institucija koje su zadužene za kontrolu, u prvom redu robe iz uvoza. Naše kompanije često se susreću s robom niskog kvaliteta i niskih cijena, a s tim se ne mogu nositi.

 Kako domaće firme učiniti konkurentnim?
LOVRIĆ: Ključna je uloga kontrolnih inspekcijskih organa. Time bi se stvorio veći prostor za supstituciju, odnosno veći udio naših kompanija na domaćem tržištu. Ali ono što bi svakako bio veliki iskorak jeste internacionalizacija naših kompanija, odnosno njihov izlazak na druga tržišta. Jedan od minimalnih zahtjeva, koji se često spominje, jeste da se našim firmama stvore isti uslovi poslovanja kao u zemljama okruženja. To podrazumijeva eliminisanje carina na robu i opremu koja je potrebna za njihov razvoj i saradnju, posebno ako nema takve robe u BiH. To je proces koji uvijek ostaje da stvara teškoće ako se ne završi, i mi ćemo se stalno s tim suočavati. Naš veliki nedostatak jeste nepostojanje lanaca trgovina u drugim zemljama gdje bi se ti proizvodi plasirali, kao što su uradile zemlje iz okruženja, koje svoje proizvode nude u “Merkatoru”, “Delti” i ostalim prodajnim centrima.

 Može li domaća proizvodnja podmiriti potrebe za barem nekom robom, i ako može, koja je to roba u pitanju?
LOVRIĆ: Voda, sokovi i ostalo obilje kojim raspolažemo, a za čiju je preradu potrebna jednostavna tehnologija. To ne moramo uvoziti. Ali treba podsticati opredijeljenost za domaću proizvodnju, kao što rade zemlje iz okruženja. Takođe, važno je da kompanije kvalitetom proizvoda sačuvaju kupce.
 Kako privući strane investicije?
LOVRIĆ: BiH je zemlja s najnižim procentom stranih investicija u regionu, a bez njih ne može napraviti već iskorak. Da bismo privukli što više stranih investicija, potrebno pojednostaviti procedure registracije firmi i slično, i u tome podsticati lokalne zajednice.
 Kako ocjenjujete efekte globalne finansijske krize na ekonomiju BiH?
LOVRIĆ: Globalan ekonomska kriza nije direktno pogodila BiH, ali negativni efekti će nas svakako zapljusnuti i već se osjećaju, redukovanjem nekih proizvodnji, u prvom redu snabdijevanja automobilske industrije. Negativni efekti će se takođe odraziti i kroz težu dostupnost kreditnih sredstva, bez kojih je teško održati stabilnost na tržištu. Sve se to odražava i na kupovnu moć građana. Ovo vrijeme se može i treba iskoristiti za neke druge korake, u smislu pokretanja značajnih infrastrukturnih projekata koji mogu ekonomiju BiH staviti u jedan intenzivniji razvoj.Fokus